Ako ovih dana uživate u čarima babljeg ljeta i razmišljate o bijegu na otok, imamo savršenu ideju. Za sve koji su već posjetili Hvar — ili to tek planiraju — donosimo divan razgovor s autoricom Instagram profila hvarska.zorana. Zorana Mrkonjić vodi nas kroz mirise maslina i lavande, skrivene uvale, tradiciju te pojam island therapy koji Hvar pretvara u osjećaj, a ne samo destinaciju.
Dobar dan, predstavite nam se, tko stoji iza prekrasnog profila hvarska.zorana?
Ja sam Zorana Mrkonjić, rođena Hvaranka, odrasla na Hvaru i kako volim reći, uvijek jednom nogom na otoku, iako većinu godine živim u Samoboru. Hvar za mene nikada nije bio samo destinacija – on je dio mene, mog identiteta i moje priče. Upravo zato ne želim ljudima samo pokazati Hvar, nego im prenijeti ono zbog čega ga toliko volim.
Danas s obitelji živim u Samoboru i balansiram već dugi niz godina između svakodnevice ovdje i odlazaka na Hvar. Tamo imam svoj OPG i obiteljsko imanje s maslinama i vinovom lozom koje je u našoj obitelji još od mog pradjeda, od davne 1899. godine. Zato je Hvar za mene puno više od mjesta kojem se vraćam – tamo su moja obiteljska povijest, djetinjstvo i korijeni.
On je moj mir i nemir, posao, bijeg i povratak, ali prije svega važan dio mog identiteta.
Poslovno se bavim savjetovanjem, vođenjem društvenih mreža i kreiranjem sadržaja za poduzeća pa se nekako sasvim prirodno dogodilo da ono što radim spojim s onim što volim – Hvarom. Tako je i moj Instagram profil postao spoj posla, kreativnosti i ljubavi prema otoku. Posebno me veseli kada mi se ljudi jave i kažu da su ih moji kadrovi inspirirali da dođu na Hvar i dožive ga na svoj način.
Kako je došla ideja da imate taj nickname na Instagramu?
Ime hvarska.zorana došlo je sasvim prirodno – htjela sam da već iz naziva profila bude jasno tko sam i što je moja glavna priča, a sam profil nastao je potpuno spontano, iz čiste ljubavi prema snimanju lijepih kadrova na Hvaru.
U početku je sve to bio hobi i svojevrsni kreativni bijeg. Prije nego što sam počela raditi s društvenim mrežama, gotovo deset godina radila sam kao analitičar za poduzeća u krizi. To vrlo odgovoran i stresan posao pa sam s vremenom poželjela napraviti zaokret prema kreativnijem svijetu – marketingu i stvaranju sadržaja. Ja sam u poduzetništvu od samih početaka, odnosno odmah kad sam završila studij ekonomije. Volim reći da nitko ne mora cijeli život raditi isti posao.
Počela sam objavljivati ono što me inspirira i smiruje – more, otok i trenutke u kojima uživam. Iz toga je nastao moj koncept „island therapy“, kako ga volim zvati. Ideja je jednostavna: kroz sadržaj prenijeti onaj osjećaj mira i odmaka koji ja osjećam kada sam na Hvaru. Iz tog koncepta razvila se i ideja za retreat na Hvaru koji bi spojio odmor s učenjem o stvaranju sadržaja i razvoju osobnog brenda.
Profil koji je počeo sasvim spontano s vremenom je prerastao u zajednicu ljudi koji vole Hvar, naše otoke, more i dobru energiju, ali i u važan dio mog posla. Preko njega su počele dolaziti poslovne suradnje, a iz toga se razvio i novi poslovni model – danas stvaram sadržaj za tvrtke koje žele kroz svoje profile prenijeti emociju, atmosferu i priču.
Zbog Vas želimo na Hvar. Kakve osjećaje gajite prema tom otoku?
Hvar mi je teško opisati riječima. To je povezanost s ljudima, obitelji, zemljom i morem, ali i s baštinom, tradicijom, djedovinom i jednim posebnim načinom života.
Kad imate masline i vinovu lozu koje su sadili vaš pradjed, djed i otac, onda to više nije samo lijepa kulisa. To su maslinici i vinogradi nastali iz kamena i teškog rada naših predaka, omeđeni suhozidima koji i danas pričaju priču o nekim prošlim vremenima. Tada postanete svjesni da ste samo jedan dio priče koja je počela puno prije vas i koju imate odgovornost sačuvati za generacije koje dolaze.
Volim Hvar zbog mora, mirisa borova, kamenih suhozida i trima, starih kamenih kuća punih povijesti, maslinika, vinograda, hrane, posebnog dijalekta kojim se tu priča i ljudi. Ali možda najviše zbog onog osjećaja da se vrijeme na otoku ipak malo drugačije računa i da se tamo ne moram nikamo žuriti. Upravo taj osjećaj volim zvati svojom „island therapy“.
Neki ljudi meditiraju ili rade jogu. Ja više od svega volim uzeti masku i peraje i izgubiti se na dva sata ispod površine mora ili se makadamom odvesti do svog vinograda usred ničega. Tamo nema signala ni ljudi, samo mir i osjećaj gotovo zaboravljenog vremena i života naših predaka. Tamo ponovno čujem i pronalazim sebe i osjećam duboku povezanost sa zemljom, precima i Bogom. To je moja meditacija, moja molitva i moj bijeg od užurbanog života.
Kako ste odlučili svoj profil posvetiti otoku Hvaru?
Nisam ga zapravo odlučila posvetiti Hvaru. Hvar ga je nekako sam preuzeo.
Počela sam objavljivati ono što sam živjela i voljela – more, plaže, mjesta na koja odlazim, male otočke trenutke, zaboravljena mjesta i običaje. Nisam imala neku veliku strategiju, ali ljudi su u tome očito prepoznali nešto autentično.
S vremenom sam shvatila da ljude ne zanima samo gdje je najljepša plaža.
Žele priču i žele osjetiti kako se Hvar zapravo živi. Pitaju me gdje vodi ona mala cesta prema nekoj skrivenoj uvali, kako otok izgleda izvan sezone, gdje su stara sela i vinogradi, gdje jedu lokalci, gdje ronim i pronalazim školjke. Traže mjesta i doživljaje koje možda neće pronaći u klasičnom turističkom vodiču.
Jer Hvar za mene nije samo sunce, more i nekoliko razvikanih plaža. To su Fortica, Stari Grad i Tvrdalj Petra Hektorovića, Malo i Velo Grablje, Svirče, Vrisnik, Pitve, Zavala i sva ostala mala mjesta koja pričaju svoju priču i istočni dio otoka koji mnogi posjetitelji tek trebaju otkriti. To su tradicija, lokalne fešte, klapska pjesma, domaća hrana i običaji koji se prenose generacijama.
Posebno mjesto u toj priči ima procesija „Za križen“, koja je 2009. upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
I upravo takav Hvar volim pokazivati – ne Hvar kao razglednicu, nego Hvar kakav se živi.
Zašto moramo posjetiti otok Hvar?
Zato što Hvar treba doživjeti, a ne samo posjetiti.
Hvar ima onu rijetku kombinaciju prirode, povijesti, kulture, gastronomije, vina i tradicije, ali ono što ga čini posebnim jest koliko različitih lica može imati jedan otok. Možete doći zbog mora, a zaljubiti se u kameno selo u unutrašnjosti. Možete doći zbog poznatog Hvara s razglednica, a na kraju najviše pamtiti mjesto za koje prije puta nikada niste čuli.
Ako me pitate za iskustvo koje bih posebno preporučila, onda je to Hvar s mora.
Kroz suradnju s Angelina Yacht Charter imala sam u dva navrata priliku provesti po tjedan dana na katamaranu i jedrilici istražujući Hvar i okolne otoke i to mi je otkrilo jedan sasvim novi pogled na naš Jadran.
Tjedan dana na katamaranu daje vam onu posebnu slobodu – budite se u različitim uvalama, kupate prije doručka, otkrivate mjesta do kojih automobilom ne možete doći, pečete roštilj i kuhate u najtirkiznijim uvalama gdje nema nikoga i svaki dan otok gledate iz neke nove perspektive.
A meni se upravo na jednom takvom putovanju dogodio susret koji ću pamtiti cijeli život.
Ispred Hvara pojavila su se dupini a dva dobra dupina plivala su u pramčanom valu našeg broda i zviždali. Taj osjećaj vam ne mogu opisati – kao da su pričali s nama, a ja sam ih snimila i objavila sam taj video. Snimka je došla do Blue World Institute, koji je jednog od dupina uspio identificirati u svom katalogu jadranskih dupina. Kao znak zahvalnosti za snimku odlučili su ga po meni nazvati – Zorana.
Tako da danas, negdje u Jadranu, vječno pliva i jedna Zorana. Neizmjerno sam zahvalna za ovakve trenutke koje nam more poklanja. Mislim da nisam mogla dobiti ljepšu uspomenu od ljeta 2026.
Ta mi je priča posebno draga i zato što pokazuje da ono što snimimo na moru može imati i vrijednost za istraživanje. Blue World Institute kroz Adriatic Dolphin Project proučava dobre dupine u Jadranu, a njihov rad moguće je podržati i simboličnim posvajanjem dupina.
A nakon Hvara s mora, svakako upoznajte i njegovu unutrašnjost. Prođite kroz Brusje, Malo i Velo Grablje, Stari Grad, Dol, Vrbanj, Svirče, Vrisnik i Pitve pa sve do Jelse i Vrboske i skrenite ponekad s glavne ceste. Neki od najljepših doživljaja počinju upravo tamo gdje prestaje gužva. Hvar je poznat po odličnim vinima tako da za sve ljubitelje dobre kapljice dajem preporuku da obiđete naše vinare, ali i uljare za degustaciju najkvalitetnijih ulja.
Nemojte Hvar čuvati samo za srpanj i kolovoz. Izvan glavne sezone otok ima posebnu čar. Tada ga možete istraživati polako, pješačiti, voziti se njegovim cestama, upoznavati sela, vinare i konobe, a početkom jeseni more često još dopušta uživanje u kupanju.
Ako volite prirodu i hodanje, popnite se i na Sv. Nikolu, najviši vrh Hvara. Gore shvatite koliko je Hvar malen na karti, a velik kada ga pokušate upoznati.
I možda je to najbolji odgovor na pitanje zašto doći – jer koliko god puta došli na Hvar, uvijek vam ostane još nešto za otkriti.
Trebaju nam preporuke – top 5 kafića, 5 beach barova, 5 autentičnih konoba, 5 plaža i još 5 atrakcija?
Uh, ovo je za mene najteže pitanje jer kad je Hvar u pitanju, pet mi je uvijek premalo! I moje preporuke nisu nužno mjesta koja ćete pronaći na svakoj „must see“ listi. Volim preporučiti ono što bih pokazala prijateljici koji prvi put dolazi na otok – malo poznatog Hvara, malo lokalnog života i obavezno nešto zbog čega ćemo skrenuti s glavne ceste.
Kafići: Hula Hula u Hvaru odličan je od jutra za kavu uz more i kupanje; Terantela u Jelsi mjesto je na Pjaci gdje ćete uz goste vidjeti i lokalce na prvoj jutarnjoj kavi; na Fortici u Hvaru možete popiti kavu uz jedan od najljepših pogleda na grad i Paklene otoke; Rooftop Bar hotela Adriana ima prekrasan pogled na hvarsku rivu i trg, a Nautica Bar na rivi sa stolovima tik do mora dobar je izbor od jutarnje kave do večernjeg izlaska i najbolji izbor za dogovor oko dnevnog izleta s brodom do najljepših lokacija.
Beach barovi: Moj osobni favorit je Šapjerin u Ivan Dolcu – kupanje, koktel, drveni mol i skok ravno u more. Terra Nova Beach Bar u Zavali ima prekrasan ambijent ispod borova i maslina tik uz plažu, a njihovu limunadu od kadulje i mente morate probati. Hula Hula je hvarski klasik za zalazak sunca i after beach, Falko biram za opušteniju atmosferu uz more, a Laganini na Palmižani kada cijeli dan na Paklenim otocima želite pretvoriti u mali otočki hedonizam.
Autentične konobe: Zbondini u Velom Grablju, jer tamo ne dolazite samo jesti nego doživjeti mjesto i mir tog dijela otoka; Stori Komin u Malom Grablju, uz prethodnu najavu; Figura u Svirču za okus života u unutrašnjosti otoka; Konoba Humac za peku u posebnom ambijentu starog sela usred vinograda te Zvijezda Mora na rivi u Starom Gradu.
A onda dolazimo do plaža, gdje ću malo prekršiti pravila.
Ne volim izdvajati pet „najboljih“ jer Hvar ima toliko prekrasnih plaža da bi bilo šteta nekome reći da mora otići baš na pet najpoznatijih. Čak i grad Hvar ima prekrasnu plažu kod Franjevačkog samostana, praktički u centru grada, s kristalno čistim morem.
Na južnoj strani nižu se Dubovica, Malo i Velo Zaraće, Mekićevica, Lučišće, Sveta Nedjelja, Jagodna, Ivan Dolac, Zavala i Gromin Dolac sa brojnim plažama. Na sjevernoj strani izdvojila bih Minu u Jelsi, Banj u Starom Gradu i Soline kod Vrboske za obitelji koje žele nešto više sadržaja kao što je aqua park.
Ali moja najdraža preporuka za plažu zapravo nema ime: uzmite brod i pronađite svoju. Hvar je najljepši kada otkrijete malu uvalu u kojoj toga dana nema nikoga osim vas.
A mojih pet doživljaja bili bi:
1. Tunel Pitve – jedan od onih neobičnih hvarskih doživljaja koje ćete pamtiti. Uzak i neosvijetljen tunel kroz koji se prolazi prema Zavali i južnoj strani otoka. Sam prolazak daje osjećaj da se vozite kroz špilju a izlaskom iz njega počinje još jedna nova avantura.
2. Sveta Nedjelja – špilja iznad mjesta, najljepša ferate, planinarska staza i impresivan spoj mora, stijena i vinograda i na vrhu najveći vrh otoka Sveti Nikola. Za aktivnije posjetitelje to je jedan od najzanimljivijih dijelova otoka.
3. Malo i Velo Grablje – mjesta u kojima ćete upoznati Hvar prije masovnog turizma, njegovu vezu sa zemljom, lavandom i tradicionalnim načinom života.
4. Humac i Grapčeva špilja – eko etno selo Humac jedno je od onih mjesta gdje imate osjećaj da je vrijeme stalo. Prošećite selom, istražite mogućnost obilaska Grapčeve špilje i, ako možete, ostanite do večeri za najljepši zalazak sunca.
5. Nova Cesta Dubovica – Sveta Nedjelja – jedan sasvim novi način doživljavanja južne strane otoka. Ovdje nije stvar samo u tome da stignete od jedne točke do druge. Sama vožnja postaje doživljaj, između strmih hvarskih padina i otvorenog mora, s pogledima zbog kojih ćete poželjeti stati svakih nekoliko minuta. Posebno bih izdvojila pogled iznad Dubovice prema moru i Paklenim otocima pred zalazak sunca
I nakon svih ovih preporuka, moj najvažniji savjet zapravo je vrlo jednostavan:
Nemojte na Hvaru samo skupljati lokacije. Skupljajte osjećaje.
Skrenite s glavne ceste. Stanite tamo gdje niste planirali. Razgovarajte s ljudima. Otiđite brodom u uvalu kojoj ne znate ime. Popijte kavu sat vremena dulje nego što ste namjeravali.
Jer Hvar za mene nikada nije bio samo mjesto na karti. On je dio mog identiteta, mojih korijena i mjesto kojem se uvijek vraćam.
A ako preko profila hvarska.zorana uspijem barem mali dio tog osjećaja prenijeti drugima i potaknuti ih da krenu proučavati Hvar i dalmatinske otoke, onda je profil napravio upravo ono zbog čega je i nastao.
Draga Zorana, hvala ti od srca na preporukama, zbog tebe jedva čekamo posjetiti Hvar!
Fotografije ustupila sugovornica.
