Naslovnica Novosti Stranica 27

Buketi koji lebde i cvijeće koje postaje nakit.

Cvijeće kao nakit, modni dodatak, skulptura i suvremeni dizajnerski objekt proteklog je tjedna bilo u središtu posebnog masterclassa u Zagrebu. Jedna od najpoznatijih američkih floralnih umjetnica Susan McLeary, poznata kao Passionflower Sue, svoje je međunarodno iskustvo i prepoznatljiv pristup floralnom dizajnu prenijela profesionalnim floristima i floralnim dizajnerima iz Hrvatske i regije.

Dvodnevni masterclass, održan u organizaciji zagrebačkog cvjetnog studija Kod neviste, pokazao je koliko se suvremena floristika danas udaljila od klasične predodžbe buketa. U Susaninim rukama cvijeće postaje materijal za konstrukciju, nakit i nosivu umjetnost, a upravo je takav pristup tijekom više od 20 godina karijere učinio njezin rad prepoznatljivim diljem svijeta.

Kroz praktične demonstracije i zajednički rad polaznici su imali priliku iz prve ruke upoznati tehnike i način razmišljanja koji stoje iza njezinih karakterističnih floralnih formi. Nakon demonstracija i sami su izrađivali vlastite radove, pretvarajući cvijeće u neočekivane, skulpturalne i nosive kreacije.

Posebnu pozornost privukli su suvremeni kaskadni buketi, izrađeni uz inovativne konstrukcije koje omogućuju gotovo lebdeći izgled cvijeća. Polaznici su upoznali i tehnike kojima se klasični buket može transformirati u nosivu floralnu formu, spajajući floristiku s modom i dizajnom.

U drugom dijelu programa cvijeće se preselilo iz vaza i buketa na tijelo. Nastajale su floralne narukvice, corsage i boutonnière, odnosno suvremene interpretacije cvjetnih modnih dodataka, dok je program zaokružen izradom modernih aranžmana koji se poigravaju negativnim prostorom, asimetrijom i slojevitošću. Završene kreacije potom su predstavljene kroz profesionalno fotografiranje, a nosila ih je Lucija Beden u haljinama Lane Lokomotive, dodatno spajajući floralni dizajn, modu i nosivu umjetnost.

Upravo je wearable floral art, odnosno nosiva floralna umjetnost, jedan od zaštitnih znakova Susan McLeary. Narukvice, ogrlice, prstenje, naušnice i kompleksni ukrasi za glavu u njezinu radu brišu granicu između floristike, dizajna nakita i mode.

Susan McLeary autorica je knjiga The Art of Wearable Flowers i Flowers for All, a njezine su kreacije objavljivane u međunarodnim medijima poput Martha Stewart Weddingsa, Cosmopolitana, Flower Magazinea, The Knota i Refinery29. Tijekom više od dva desetljeća karijere predavala je na floralnim školama, konferencijama i događanjima diljem svijeta. 

Zagrebački masterclass tako je na dva dana spojio cvijeće, umjetnost, modu i dizajn, donoseći domaćim i regionalnim floristima priliku da suvremene svjetske tehnike ne samo upoznaju, nego ih i sami iskušaju.

“Hvala floristici Krunoslavi što me pozvala u Hrvatsku. Uvijek me iznova oduševi kada imam priliku putovati i podučavati o cvijeću i na tome sam zaista zahvalna. Tijekom masterclassa bavili smo se konstrukcijama za bukete koje mogu zamijeniti tradicionalno žičanje i taping, ali i rješenjima koja se mogu nositi kao ukrasi za glavu. Bilo je puno istraživanja različitih mogućnosti, kreativne igre i sjajno provedenog vremena s polaznicima. A stigla sam probati i ćevape”, poručila je Sue.

Tekst, fotografije: PR

Kont-a-Porter je spreman za jesensko izdanje.

Riječki Kont-a-Porter ponovno okuplja ljubitelje mode, unikatnih komada, kreativnosti i dobrog druženja. Novo, 13. izdanje popularnog buvljaka održat će se 10. listopada od 11 do 14 sati u caffe baru Striga, a posjetitelje i ovoga puta očekuje poznata atmosfera, zanimljivi izlagači i puno razloga za svratiti.

Na buvljaku će svoje second hand komade predstaviti influencerice Paula Sikirić ( @paulasik ), Mia Uzelac (@mia.thrifterista), Slađana Ostić (@slakipalaki), Ana Božinović (@bakicaaaa), Mia Konjuh (@miakonjuh) te Maja Spasovski, dok će ponuda biti dodatno obogaćena radovima malih kreativnih brendova. Posjetitelji će tako moći pronaći keramiku studija Kat’s Clay, nakit brenda Đinđeraj te torbice koje potpisuje Anmapetu.

Poseban dio programa ponovno je rezerviran za tetoviranje. Ovoga puta na Kont-a-porter stiže Propuh Tattoo, pa će oni koji žele s buvljaka ponijeti trajnu uspomenu moći odabrati svoj novi tattoo.

Uz shopping,  neće nedostajati ni hrane i pića. Za gastro ponudu zaduženi su Spuntino Paninoteka, Babushka, Bettersea i Cacao, pa će druženje tako prerasti u opušteno prijepodne uz nešto fino za pojesti i popiti.

Atmosferu će glazbom tijekom događanja pratiti Chiwe DJ, dok će se za vizualne uspomene pobrinuti DeCro, koji priprema poseban foto kutak.

Posebno važan dio 13. izdanja je i humanitarna akcija. Ovoga puta prikupljat će se donacije za Udrugu za zaštitu životinja Sretne šapice i Udrugu prijatelja životinja Vis Vitalis. U sklopu događanja bit će postavljen humanitarni kutak s kolom sreće, a zahvaljujući sponzorima pripremljene su i nagrade za posjetitelje koji odluče podržati akciju. Nagrade uključuju poklone brendova Nikas, Alluri nakit, Poliklinika Delić, Catrice, Suza, Firebody Martina, Nixi phone case, Ursula – Online terapije & edukacije, Delmerion beauty s brendom APIVITA itd… 

Cilj je jednostavan – pomoći onima kojima je pomoć potrebna, a pritom nekoga razveseliti i lijepom nagradom. Svaka donacija, bez obzira na iznos, doprinos je ovoj humanitarnoj priči.

Organizatori i ovoga puta podsjećaju posjetitelje da sa sobom ponesu platnene vrećice i sitni novac, kako bi kupnja bila što jednostavnija.

Kont-a-porter je tijekom godina postao mjesto na kojem se susreću moda, održivost, kreativnost i zajedništvo, a novo izdanje nastavlja upravo tu priču. Zato 10. listopada vrijedi svratiti na Kont – možda pronađete neki poseban komad, upoznate zanimljive male kreativce, podržite humanitarnu akciju ili jednostavno provedete prijepodne uz dobru glazbu, hranu i ljude.

Vidimo se 10. listopada od 11 do 14 sati u Strigi na Kontu!

Tekst, fotografije: PR

CHANEL PARIS – ST. MORITZ novi je parfem koji otkriva topliju stranu zime.

Inspiriran mjestom koje je Gabrielle Chanel pružalo poseban osjećaj slobode, novi parfem iz kolekcije LES EAUX DE CHANEL donosi drukčiju interpretaciju zimskog ugođaja. U središtu su kruška, ruža i mošusno-jantarne note koje stvaraju osjećaj mekoće, topline i bliskosti.

Zimu najčešće povezujemo sa svježinom zraka, snježnim krajolicima i mirisom hladnoće. No postoje mjesta koja u nama bude drukčije osjećaje. St. Moritz jedno je od njih, destinacija koja je obilježila život Gabrielle Chanel, a danas je inspiracija za novi parfem kuće CHANEL, PARIS–ST. MORITZ.

Olivier Polge kao kreator

Iza mirisa stoji Olivier Polge, parfumer kuće CHANEL, koji je u novom izdanju kolekcije LES EAUX DE CHANEL želio istražiti što ovo mjesto čini posebnim. Ne samo njegovu prepoznatljivu zimsku kulisu, nego i atmosferu života koji se odvija izvan snježnih padina: druženja s prijateljima, duge dane na snijegu i večeri provedene u toplini hotelskih salona.

Za Gabrielle Chanel St. Moritz predstavljao je više od zimskog odredišta.

Bio je to prostor osobne slobode i svojevrsnog unutarnjeg uzdizanja, mjesto na kojem se život oslobađa suvišnog. Upravo je taj osjećaj Olivier Polge želio prenijeti u miris – ne pokušavajući doslovno dočarati kako miriše određeno mjesto, već kako se ondje možemo osjećati.

Tri mirisne note koje stvaraju osjećaj topline

PARIS–ST. MORITZ gradi se oko triju ključnih mirisnih elemenata: kruške, ruže i mošusno-jantarnog akorda.

Kruška donosi zelenu, sočnu svježinu, dok ruža otkriva složeniji karakter kroz svježe, začinske i mineralne nijanse. Mošusno-jantarni akord zaokružuje kompoziciju i na koži ostavlja dojam mekoće i topline.

Rezultat je miris koji spaja svježinu i osjećaj ugode, bez težine koju ponekad povezujemo s toplijim, intenzivnijim mirisnim kompozicijama. Polge ga opisuje kroz osjećaj poznatosti i udobnosti, uspoređujući ga s jednostavnim zadovoljstvom koje pruža omiljeni odjevni komad.

Upravo je ta ravnoteža važna za razumijevanje mirisa: zima ovdje nije predstavljena samo hladnoćom, nego i potrebom za toplinom, bliskošću i trenucima u kojima usporavamo.

Kolekcija koja mjesta pretvara u mirisne priče

Od 2018. godine kolekcija LES EAUX DE CHANEL razvija vlastiti mirisni svijet inspiriran mjestima povezanima sa životom Gabrielle Chanel. Pariz, Biarritz, Deauville, Venecija, Rivijera i Edinburgh postali su polazišta za mirisne kompozicije koje karakteriziraju svježina i svjetlost, uz nadahnuće klasičnim eau de Cologne mirisima.

PARIS–ST. MORITZ u kolekciju donosi novu perspektivu: prvi put njezina priča vodi prema zimskom odredištu. Umjesto doslovne interpretacije snijega i planinskog zraka, Olivier Polge bira intimniji pristup i istražuje osjećaj koji određeno mjesto može ostaviti u nama.

U tome se krije i jedna od zanimljivijih ideja parfemske umjetnosti. Miris nije uvijek samo kompozicija nota koje prepoznajemo, nego i osobno iskustvo koje se mijenja ovisno o koži osobe koja ga nosi. Na jednoj koži može se više istaknuti svježina kruške, dok na drugoj do izražaja dolaze dublje mošusne nijanse.

Zato PARIS–ST. MORITZ nije samo mirisna interpretacija poznatog zimskog odredišta. On je i poziv na osobni doživljaj, na pronalaženje vlastite priče u mirisu koji je inspiraciju pronašao u jednoj od važnih destinacija iz života Gabrielle Chanel.

Život je satkan od iskustava i sjećanja, a parfemi imaju posebnu moć evocuirati uspomene i pružiti emocije.

Izvor: PR

Priča o jednom otoku i jednoj ženi. Inspirirala nas je Hvarska Zorana.

Ako ovih dana uživate u čarima babljeg ljeta i razmišljate o bijegu na otok, imamo savršenu ideju. Za sve koji su već posjetili Hvar — ili to tek planiraju — donosimo divan razgovor s autoricom Instagram profila hvarska.zorana. Zorana Mrkonjić vodi nas kroz mirise maslina i lavande, skrivene uvale, tradiciju te pojam island therapy koji Hvar pretvara u osjećaj, a ne samo destinaciju.

Dobar dan, predstavite nam se, tko stoji iza prekrasnog profila hvarska.zorana?

Ja sam Zorana Mrkonjić, rođena Hvaranka, odrasla na Hvaru i kako volim reći, uvijek jednom nogom na otoku, iako većinu godine živim u Samoboru. Hvar za mene nikada nije bio samo destinacija – on je dio mene, mog identiteta i moje priče. Upravo zato ne želim ljudima samo pokazati Hvar, nego im prenijeti ono zbog čega ga toliko volim.

Danas s obitelji živim u Samoboru i balansiram već dugi niz godina između svakodnevice ovdje i odlazaka na Hvar. Tamo imam svoj OPG i obiteljsko imanje s maslinama i vinovom lozom koje je u našoj obitelji još od mog pradjeda, od davne 1899. godine. Zato je Hvar za mene puno više od mjesta kojem se vraćam – tamo su moja obiteljska povijest, djetinjstvo i korijeni.

On je moj mir i nemir, posao, bijeg i povratak, ali prije svega važan dio mog identiteta.

Poslovno se bavim savjetovanjem, vođenjem društvenih mreža i kreiranjem sadržaja za poduzeća pa se nekako sasvim prirodno dogodilo da ono što radim spojim s onim što volim – Hvarom. Tako je i moj Instagram profil postao spoj posla, kreativnosti i ljubavi prema otoku. Posebno me veseli kada mi se ljudi jave i kažu da su ih moji kadrovi inspirirali da dođu na Hvar i dožive ga na svoj način.

Kako je došla ideja da imate taj nickname na Instagramu?

Ime hvarska.zorana došlo je sasvim prirodno – htjela sam da već iz naziva profila bude jasno tko sam i što je moja glavna priča, a sam profil nastao je potpuno spontano, iz čiste ljubavi prema snimanju lijepih kadrova na Hvaru.

U početku je sve to bio hobi i svojevrsni kreativni bijeg. Prije nego što sam počela raditi s društvenim mrežama, gotovo deset godina radila sam kao analitičar za poduzeća u krizi. To vrlo odgovoran i stresan posao pa sam s vremenom poželjela napraviti zaokret prema kreativnijem svijetu – marketingu i stvaranju sadržaja. Ja sam u poduzetništvu od samih početaka, odnosno odmah kad sam završila studij ekonomije. Volim reći da nitko ne mora cijeli život raditi isti posao. 

Počela sam objavljivati ono što me inspirira i smiruje – more, otok i trenutke u kojima uživam. Iz toga je nastao moj koncept „island therapy“, kako ga volim zvati. Ideja je jednostavna: kroz sadržaj prenijeti onaj osjećaj mira i odmaka koji ja osjećam kada sam na Hvaru. Iz tog koncepta razvila se i ideja za retreat na Hvaru koji bi spojio odmor s učenjem o stvaranju sadržaja i razvoju osobnog brenda.

Profil koji je počeo sasvim spontano s vremenom je prerastao u zajednicu ljudi koji vole Hvar, naše otoke, more i dobru energiju, ali i u važan dio mog posla. Preko njega su počele dolaziti poslovne suradnje, a iz toga se razvio i novi poslovni model – danas stvaram sadržaj za tvrtke koje žele kroz svoje profile prenijeti emociju, atmosferu i priču.

Zbog Vas želimo na Hvar. Kakve osjećaje gajite prema tom otoku?

Hvar mi je teško opisati riječima. To je povezanost s ljudima, obitelji, zemljom i morem, ali i s baštinom, tradicijom, djedovinom i jednim posebnim načinom života.

Kad imate masline i vinovu lozu koje su sadili vaš pradjed, djed i otac, onda to više nije samo lijepa kulisa. To su maslinici i vinogradi nastali iz kamena i teškog rada naših predaka, omeđeni suhozidima koji i danas pričaju priču o nekim prošlim vremenima. Tada postanete svjesni da ste samo jedan dio priče koja je počela puno prije vas i koju imate odgovornost sačuvati za generacije koje dolaze.

Volim Hvar zbog mora, mirisa borova, kamenih suhozida i trima, starih kamenih kuća punih povijesti, maslinika, vinograda, hrane, posebnog dijalekta kojim se tu priča i ljudi. Ali možda najviše zbog onog osjećaja da se vrijeme na otoku ipak malo drugačije računa i da se tamo ne moram nikamo žuriti. Upravo taj osjećaj volim zvati svojom „island therapy“.

Neki ljudi meditiraju ili rade jogu. Ja više od svega volim uzeti masku i peraje i izgubiti se na dva sata ispod površine mora ili se makadamom odvesti do svog vinograda usred ničega. Tamo nema signala ni ljudi, samo mir i osjećaj gotovo zaboravljenog vremena i života naših predaka. Tamo ponovno čujem i pronalazim sebe i osjećam duboku povezanost sa zemljom, precima i Bogom. To je moja meditacija, moja molitva i moj bijeg od užurbanog života.

Kako ste odlučili svoj profil posvetiti otoku Hvaru?

Nisam ga zapravo odlučila posvetiti Hvaru. Hvar ga je nekako sam preuzeo.

Počela sam objavljivati ono što sam živjela i voljela – more, plaže, mjesta na koja odlazim, male otočke trenutke, zaboravljena mjesta i običaje. Nisam imala neku veliku strategiju, ali ljudi su u tome očito prepoznali nešto autentično.

S vremenom sam shvatila da ljude ne zanima samo gdje je najljepša plaža.

Žele priču i žele osjetiti kako se Hvar zapravo živi. Pitaju me gdje vodi ona mala cesta prema nekoj skrivenoj uvali, kako otok izgleda izvan sezone, gdje su stara sela i vinogradi, gdje jedu lokalci, gdje ronim i pronalazim školjke. Traže mjesta i doživljaje koje možda neće pronaći u klasičnom turističkom vodiču.

Jer Hvar za mene nije samo sunce, more i nekoliko razvikanih plaža. To su Fortica, Stari Grad i Tvrdalj Petra Hektorovića, Malo i Velo Grablje, Svirče, Vrisnik, Pitve, Zavala i sva ostala mala mjesta koja pričaju svoju priču i istočni dio otoka koji mnogi posjetitelji tek trebaju otkriti. To su tradicija, lokalne fešte, klapska pjesma, domaća hrana i običaji koji se prenose generacijama.

Posebno mjesto u toj priči ima procesija „Za križen“, koja je 2009. upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. 

I upravo takav Hvar volim pokazivati – ne Hvar kao razglednicu, nego Hvar kakav se živi.

Zašto moramo posjetiti otok Hvar?

Zato što Hvar treba doživjeti, a ne samo posjetiti.

Hvar ima onu rijetku kombinaciju prirode, povijesti, kulture, gastronomije, vina i tradicije, ali ono što ga čini posebnim jest koliko različitih lica može imati jedan otok. Možete doći zbog mora, a zaljubiti se u kameno selo u unutrašnjosti. Možete doći zbog poznatog Hvara s razglednica, a na kraju najviše pamtiti mjesto za koje prije puta nikada niste čuli.

Ako me pitate za iskustvo koje bih posebno preporučila, onda je to Hvar s mora.

Kroz suradnju s Angelina Yacht Charter imala sam u dva navrata priliku provesti po tjedan dana na katamaranu i jedrilici istražujući Hvar i okolne otoke i to mi je otkrilo jedan sasvim novi pogled na naš Jadran.

Tjedan dana na katamaranu daje vam onu posebnu slobodu – budite se u različitim uvalama, kupate prije doručka, otkrivate mjesta do kojih automobilom ne možete doći, pečete roštilj i kuhate u najtirkiznijim uvalama gdje nema nikoga i svaki dan otok gledate iz neke nove perspektive. 

A meni se upravo na jednom takvom putovanju dogodio susret koji ću pamtiti cijeli život.

Ispred Hvara pojavila su se dupini a dva dobra dupina plivala su u pramčanom valu našeg broda i zviždali. Taj osjećaj vam ne mogu opisati – kao da su pričali s nama, a ja sam ih snimila i objavila sam taj video. Snimka je došla do Blue World Institute, koji je jednog od dupina uspio identificirati u svom katalogu jadranskih dupina. Kao znak zahvalnosti za snimku odlučili su ga po meni nazvati – Zorana.

Tako da danas, negdje u Jadranu, vječno pliva i jedna Zorana. Neizmjerno sam zahvalna za ovakve trenutke koje nam more poklanja. Mislim da nisam mogla dobiti ljepšu uspomenu od ljeta 2026. 

Ta mi je priča posebno draga i zato što pokazuje da ono što snimimo na moru može imati i vrijednost za istraživanje. Blue World Institute kroz Adriatic Dolphin Project proučava dobre dupine u Jadranu, a njihov rad moguće je podržati i simboličnim posvajanjem dupina. 

A nakon Hvara s mora, svakako upoznajte i njegovu unutrašnjost. Prođite kroz Brusje, Malo i Velo Grablje, Stari Grad, Dol, Vrbanj, Svirče, Vrisnik i Pitve pa sve do Jelse i Vrboske i skrenite ponekad s glavne ceste. Neki od najljepših doživljaja počinju upravo tamo gdje prestaje gužva. Hvar je poznat po odličnim vinima tako da za sve ljubitelje dobre kapljice dajem preporuku da obiđete naše vinare, ali i uljare za degustaciju najkvalitetnijih ulja.

Nemojte Hvar čuvati samo za srpanj i kolovoz. Izvan glavne sezone otok ima posebnu čar. Tada ga možete istraživati polako, pješačiti, voziti se njegovim cestama, upoznavati sela, vinare i konobe, a početkom jeseni more često još dopušta uživanje u kupanju.

Ako volite prirodu i hodanje, popnite se i na Sv. Nikolu, najviši vrh Hvara. Gore shvatite koliko je Hvar malen na karti, a velik kada ga pokušate upoznati.

I možda je to najbolji odgovor na pitanje zašto doći – jer koliko god puta došli na Hvar, uvijek vam ostane još nešto za otkriti.

Trebaju nam preporuke – top 5 kafića, 5 beach barova, 5 autentičnih konoba, 5 plaža i još 5 atrakcija?

Uh, ovo je za mene najteže pitanje jer kad je Hvar u pitanju, pet mi je uvijek premalo! I moje preporuke nisu nužno mjesta koja ćete pronaći na svakoj „must see“ listi. Volim preporučiti ono što bih pokazala prijateljici koji prvi put dolazi na otok – malo poznatog Hvara, malo lokalnog života i obavezno nešto zbog čega ćemo skrenuti s glavne ceste.

Kafići: Hula Hula u Hvaru odličan je od jutra za kavu uz more i kupanje; Terantela u Jelsi mjesto je na Pjaci gdje ćete uz goste vidjeti i lokalce na prvoj jutarnjoj kavi; na Fortici u Hvaru možete popiti kavu uz jedan od najljepših pogleda na grad i Paklene otoke; Rooftop Bar hotela Adriana ima prekrasan pogled na hvarsku rivu i trg, a Nautica Bar na rivi sa stolovima tik do mora dobar je izbor od jutarnje kave do večernjeg izlaska i najbolji izbor za dogovor oko dnevnog izleta s brodom do najljepših lokacija.

Beach barovi: Moj osobni favorit je Šapjerin u Ivan Dolcu – kupanje, koktel, drveni mol i skok ravno u more. Terra Nova Beach Bar u Zavali ima prekrasan ambijent ispod borova i maslina tik uz plažu, a njihovu limunadu od kadulje i mente morate probati. Hula Hula je hvarski klasik za zalazak sunca i after beach, Falko biram za opušteniju atmosferu uz more, a Laganini na Palmižani kada cijeli dan na Paklenim otocima želite pretvoriti u mali otočki hedonizam.

Autentične konobe: Zbondini u Velom Grablju, jer tamo ne dolazite samo jesti nego doživjeti mjesto i mir tog dijela otoka; Stori Komin u Malom Grablju, uz prethodnu najavu; Figura u Svirču za okus života u unutrašnjosti otoka; Konoba Humac za peku u posebnom ambijentu starog sela usred vinograda te Zvijezda Mora na rivi u Starom Gradu.

A onda dolazimo do plaža, gdje ću malo prekršiti pravila.

Ne volim izdvajati pet „najboljih“ jer Hvar ima toliko prekrasnih plaža da bi bilo šteta nekome reći da mora otići baš na pet najpoznatijih. Čak i grad Hvar ima prekrasnu plažu kod Franjevačkog samostana, praktički u centru grada, s kristalno čistim morem.

Na južnoj strani nižu se Dubovica, Malo i Velo Zaraće, Mekićevica, Lučišće, Sveta Nedjelja, Jagodna, Ivan Dolac, Zavala i Gromin Dolac sa brojnim plažama. Na sjevernoj strani izdvojila bih Minu u Jelsi, Banj u Starom Gradu i Soline kod Vrboske za obitelji koje žele nešto više sadržaja kao što je aqua park. 

Ali moja najdraža preporuka za plažu zapravo nema ime: uzmite brod i pronađite svoju. Hvar je najljepši kada otkrijete malu uvalu u kojoj toga dana nema nikoga osim vas.

A mojih pet doživljaja bili bi:

1.     Tunel Pitve – jedan od onih neobičnih hvarskih doživljaja koje ćete pamtiti. Uzak i neosvijetljen tunel kroz koji se prolazi prema Zavali i južnoj strani otoka. Sam prolazak daje osjećaj da se vozite kroz špilju a izlaskom iz njega počinje još jedna nova avantura.

2.     Sveta Nedjelja – špilja iznad mjesta, najljepša ferate, planinarska staza i impresivan spoj mora, stijena i vinograda i na vrhu najveći vrh otoka Sveti Nikola. Za aktivnije posjetitelje to je jedan od najzanimljivijih dijelova otoka.

3.     Malo i Velo Grablje – mjesta u kojima ćete upoznati Hvar prije masovnog turizma, njegovu vezu sa zemljom, lavandom i tradicionalnim načinom života.

4.     Humac i Grapčeva špilja – eko etno selo Humac jedno je od onih mjesta gdje imate osjećaj da je vrijeme stalo. Prošećite selom, istražite mogućnost obilaska Grapčeve špilje i, ako možete, ostanite do večeri za najljepši zalazak sunca.

5.     Nova Cesta Dubovica – Sveta Nedjelja – jedan sasvim novi način doživljavanja južne strane otoka. Ovdje nije stvar samo u tome da stignete od jedne točke do druge. Sama vožnja postaje doživljaj, između strmih hvarskih padina i otvorenog mora, s pogledima zbog kojih ćete poželjeti stati svakih nekoliko minuta. Posebno bih izdvojila pogled iznad Dubovice prema moru i Paklenim otocima pred zalazak sunca

I nakon svih ovih preporuka, moj najvažniji savjet zapravo je vrlo jednostavan:

Nemojte na Hvaru samo skupljati lokacije. Skupljajte osjećaje.

Skrenite s glavne ceste. Stanite tamo gdje niste planirali. Razgovarajte s ljudima. Otiđite brodom u uvalu kojoj ne znate ime. Popijte kavu sat vremena dulje nego što ste namjeravali.

Jer Hvar za mene nikada nije bio samo mjesto na karti. On je dio mog identiteta, mojih korijena i mjesto kojem se uvijek vraćam.

A ako preko profila hvarska.zorana uspijem barem mali dio tog osjećaja prenijeti drugima i potaknuti ih da krenu proučavati Hvar i dalmatinske otoke, onda je profil napravio upravo ono zbog čega je i nastao.

Draga Zorana, hvala ti od srca na preporukama, zbog tebe jedva čekamo posjetiti Hvar!

Fotografije ustupila sugovornica.

Volite balet? Imamo sjajnu najavu.

Bezvremensko remek-djelo klasičnog baleta, romantična priča o ljubavi, izdaji i oprostu, u Rijeku stiže u klasičnoj koreografiji koja joj je, uz glazbu Adolpha Adama, osigurala besmrtnost u svijetu bijelog baleta

Bezvremenska baletna čarolija stiže u riječki HNK-a u četvrtak, 8. listopada i petak, 9. listopada 2026. godine, s početkom u 19.30 sati, kada na pozornici HNK Ivana pl. Zajca, u okviru programa konzorcija K-HNK, gostuje Balet HNK-a Split s remek-djelom klasičnog baleta, slavnom „Giselle“.

Uspješna produkcija

Ova iznimno uspješna i hvaljena produkcija, u režiji i koreografiji Mirne Sporiš Miani, stavlja snažan naglasak na raskošni klasični balet u njegovom najsjajnijem i tehnički najzahtjevnijem obliku. Koreografija oživljava povijesne koreografske predloške Jeana Corallija, Julesa Perrota i Mariusa Petipaa, donoseći pred publiku esenciju romantičnog baleta. 

Balet „Giselle“ kultno je djelo koje je, od trijumfalne pariške praizvedbe 1841. na plesnoj sceni ostalo nezaobilazno sve do danas kao, po mnogima, najznačajnije ostvarenje baletnog romantizma.  Glazba Adolphea Adama, dva čina sasvim različitog ugođaja, jedinstvo glazbe, pokreta, glume i plesa, aduti su zbog koji su „Giselle“ podarili besmrtnost u svijetu bijelog baleta. Baletno remek-djelo utjelovljuje srž baletne umjetnosti kroz priču o lijepoj i zaljubljenoj seoskoj djevojci, slomljenom srcu, okrutnoj izdaji i ljubavi koja je toliko moćna da nadilazi granice samoga života i smrti.

Zanimljivo je da je povijest ovog djela ukorijenjena i u našim krajevima jer prva  je povijesna pariška Giselle iz 1841. godine bila je slavna talijanska balerina Carlotta Grisi, rođena u istarskoj Vižinadi.

Vizualni identitet splitske predstave za koji su zaslužni scenograf Slaven Raos i kostimografkinja Barbara Bourek pretvaraju ovu izvedbu u prvorazredan estetski doživljaj, dok se vrhunac produkcije nalazi u njezinom antologijskom drugom činu. Taj mitski čin predstavlja sam zenit „bijelog baleta“ u kojem hipnotizirajući pokreti ženskog baletnog ansambla stvaraju eterični vilinski svijet i magičnu, nestvarnu atmosferu koja nikoga u publici ne ostavlja ravnodušnim. Kritika je složno i s oduševljenjem popratila baletnu predstavu, ističući kako je „arhetip romantičnog baleta zasjao u svojoj blještavoj bjelini na krilima talenta, htijenja i marljivosti“ te kako „kolektivni duh nosi splitske balerine u perfektnoj usklađenosti“. 

U naslovnoj ulozi Giselle nastupit će Daria Manoilo i Amanda Devenuta u alternaciji, u ulozi grofa Albrechta Danyl Podhrushko i Maksym Bilokrinytsky.

Sudjelovanje polaznika riječkih plesnih škola

Posebnost ovih izvedbi  što uz brojne soliste i ansambl splitskog Baleta te polaznike Glazbene škole Josipa Hatzea i članove Folklornog ansambla Jedinstvo, u splitskoj predstavi sudjeluju učenici riječkih plesnih škola koji su dobili iznimnu priliku nastupiti s profesionalcima. Učenice trećeg razreda Odjela za klasični balet Prve sušačke hrvatske gimnazije, Greta Tibljaš, Eva Keškić, Sara Uršič i Laura Konosić, iz generacije profesora Igora Čupkovića iza sebe imaju čak šesnaest dana intenzivnih priprema sa splitskim ansamblom te će nastupiti u prvom i drugom činu predstave. U prvome činu nastupit će učenici 2. i 3. razreda Osnovne škole za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica: Karlo Gadanec, Erika Grudić Banjavčić, Paola Baričević, Ani Džimbeg, Lana Šneler, Ela Radetić, Mara Rački, Marala Nikolić, Mia Maria Sertić, Judita Mužić, Marta Nikolić i Sydney Mila Baretić, u generaciji profesorica J. Lečić, A. Medič i M. V. Čavrak, koji u dvije podjele izvode dječji ples. Predstava se izvodi uz snimku Orkestra Opere HNK Split pod dirigentskim vodstvom Andreja Vesela.

Osigurajte svoje mjesto na vrijeme i ne propustite neodoljive večeri bezvremenske romantike i vrhunske estetike bijelog baleta.
Ulaznice na blagajni i putem mrežnih stranica HNK Ivana pl. Zajca.

Tekst, fotografije: PR