Žene su stalno u nekim procesima, prvo se prepadnemo, onda se adaptiramo, onda pobijedimo!
O menopauzi se još uvijek govori šapatom, kao da je riječ o nečemu što treba prešutjeti ili samo „izdržati“. No znanost danas sve jasnije pokazuje da menopauza nije bolest, nego prirodna tranzicija koja mijenja svaku stanicu ženskog tijela i, što je posebno važno, mozak.
U svojoj knjizi Mozak u menopauzi dr. Lisa Mosconi, neuroznanstvenica i profesorica neurologije na sveučilištu Weill Cornell, donosi revolucionarno razumijevanje ove životne faze. „Menopauza nije slom, nego neurološka prilagodba“, objašnjava Mosconi, koja godinama proučava utjecaj hormona na funkcioniranje mozga.
Pad estrogena ne utječe samo na jajnike, već i na mozak, koji regulira san, raspoloženje, koncentraciju i pamćenje. Upravo zato simptomi poput nesanice, zaboravnosti ili tzv. moždane magle nisu znak slabosti, nego prirodni pokazatelj da mozak traži novu hormonalnu ravnotežu. Zahvaljujući naprednim metodama snimanja mozga, poput MRI i PET tehnologija, znanstvenici danas mogu vidjeti kako se tijekom menopauze mijenja način na koji mozak koristi energiju, kao i njegova struktura i povezanost različitih područja.
Mosconi u knjizi opisuje menopauzu kao svojevrsni „drugi pubertet“, ali u obrnutom smjeru. Kao što pubertet donosi hormonalnu bujicu i razvoj, menopauza donosi smirivanje, novu ravnotežu i redefiniranje sebe. „Znanje o sličnostima puberteta, trudnoće i perimenopauze ključno je za razumijevanje menopauze kao prirodnog stadija u životu žene. Trenutka koji može donijeti ranjivost, ali i sposobnost oporavka te pozitivnu promjenu“, piše autorica.
Ta promjena pogađa i tijelo i um. Mnoge žene opisuju da se u tom razdoblju „ne prepoznaju“, da im je fokus slabiji, da osjećaju tjeskobu ili da im energija varira.
Mosconi objašnjava da to nije gubitak, nego proces prilagodbe. „Možda ne posjedujete mahnitu energiju tinejdžerice, ali mogli biste se zateći u razmišljanju o novim počecima; o novoj karijeri, novim odnosima i interesima, novim mjestima za život ili putovanje, obnovljenim praksama skrbi o sebi“, navodi.
Zdrav san, uravnotežena prehrana i svakodnevno kretanje nisu luksuz nego osnovni alati za podršku mozgu.
Autorica preporučuje mediteranski način prehrane bogat voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima. Osim tjelesne brige, važna je i emocionalna jer druženje, razgovor i smijeh dokazano potiču otpornost mozga i smanjuju razinu stresa. „Socijalna povezanost nije samo emocionalna potreba, nego i biološki zaštitni mehanizam“, ističe Mosconi.
Menopauza, zaključuje, nije kraj ženstvenosti ni vitalnosti.
Naprotiv, može biti vrijeme najveće jasnoće i autentičnosti. „Premda društvo ne opaža ono dobro što menopauza donosi, sve je više dokaza da taj važan hormonski događaj ženama donosi i novi smisao i svrhu.“
Mozak u menopauzi poziva žene da ovo razdoblje dožive s više znanja i manje straha. Jer, kako piše Mosconi, ne trebamo preživjeti menopauzu. Trebamo u njoj, i s njom, živjeti.
A mi se sa svime moramo složiti. Novi način promišljanja i razmišljanja, novi način življenja. Jednostavno, u određenim godinama neke stvari više ne prolaze, moramo donosi mudrije odluke za sebe i živjeti pametnije, zdravije i promišljenije.
Fotografije: Stilueta, Tekst: PR, Stilueta
