Martina Linarić, doktorica znanosti nutricionizma i osnivačica centra NutriMarLin, na zanimljiv način pristupa svojim pacijentima – holistički pristup zdravlju i važnost personalizirane prehrane. Svoju strast prema nutricionizmu pretvorila je u životni poziv, a danas, kroz znanost nutrigenetike i tim stručnjaka, pomaže klijentima da ponovno uspostave ravnotežu sa svojim tijelom i zdravljem.
Ovo nije članak o mršavljenju, već zaista tekst koji bi vas mogao inspirirati na neke zdravije navike.
U ovom inspirativnom razgovoru otkriva kako izgleda put do istinske brige o sebi, zašto je edukacija važnija od dijete, te kako hrana doista može biti naš najmoćniji prijatelj i saveznik.
Možete li nam za početak reći nešto više o sebi? Kako je počela vaša strast prema nutricionizmu?
Pri samom upisu na Prehrambeno biološki fakultet u Zagrebu znala sam da će moj odabir biti upravo smjer nutricionizam jer sam uvijek bila zainteresirana za područje kako hranom unaprijediti vlastito zdravlje, onemogućiti razvoj bolesti i naučiti koristiti hranu kao lijek za naš organizam. Oduvijek sam bila zaljubljenik u prirodu i prirodne metode liječenja, interesiralo me kako zapravo hrana utječe na naš organizam jer je to jedino gorivo za naš organizam pa je i logika slijedila to da jedino pravilnim odabirom hrane/obroka itekako utječemo na vlastito zdravlje bilo u preventivnom ili kurativnom obliku, pa je onda i logičan slijed bio odabrani fakultet i smjer nutricionizam.
Što vas je potaknulo da se odlučite za nutricionizam kao životni poziv?
Mislim da je bilo upravo to što sam navela prethodno, kako organizirati prehranu u smjeru da je ona najbolja verzija onoga šta je zaista potrebno našem organizmu u nutritivnom pogledu, kako hranom pomoći da se organizam izliječi, jer kako je davno i sam Hipokrat izjavio:
‘’Hrana kao lijek i hrana kao otrov’’ – odabir je na nama…
Ja sam odlučila naučiti kako hrana može biti lijek za naš organizam kako bi onda svima mogla pomoći i naučiti upotrebljavati hranu odnosno planirati obroke isključivo u smjeru boljitka za naš organizam.
Kako je izgledao vaš profesionalni put od diplome na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu do otvaranja vlastitog centra NutriMarLin?
Kada se zaljubite u odabrani životni poziv, a ujedno i posao onda slijed događaja nije toliko čudan, nego samo ganjate znanje, iskustvo i svoj život zapravo formirate u tom smjeru.
Zapravo kada izađete s fakulteta, tek onda vam je zbrka u glavi i kao da ne znate ništa ili ne znate kako sada stečeno znanje upotrijebiti u svakodnevici, poslu…tako nekako sam se i ja osjećala i zapravo u to vrijeme mi je sasvim slučajno od mog profesora/mentora došla ponuda da nastavim obrazovanje u smjeru poslijediplomskog doktorskog studija, koju sam naravno prihvatila, pa se moje službeno zapošljavanje malo prolongiralo odnosno nastavila sam se dodatno educirati … Zatim sam nekako po završetku doktorskog studija, započela s radom u zdravstvenoj ustanovi u timu kardiološke rehabilitacije pacijenata, gdje sam još više zavoljela svoj poziv jer kada se i uvjerite koliku moć hrana na naš organizam ima, samo kada se pravilno upotrijebi.
U toj sam ustanovi stekla puno iskustva u radu sa pacijentima različitih zdravstvenih poteškoća, jer kardiovaskularne bolesti nikada nisu samo stalno prisutne, podloga je većinom pretilost, a ovo su samo poteškoće koje se potom tijekom vremena razvijaju. Moj posao je bio planiranje prehrane pacijenta, osmišljavanje novih obroka, edukacija pacijenata, a najveće zadovoljstvo mi je zapravo bilo planiranje prehrane i izrada novih obroka jer sam radila s ciljem da svakom pacijentu tijekom rehabilitacije ponudim maksimum, odnosno nutritivno izbalansirane obroke, prilagođene njihovom zdravstvenom stanju, a opet ukusne. Kada se nalazite na bolničkom liječenju, mnogima je hrana jedina svjetla točka u danu…nedugo nakon toga, započela sam paralelno i sa radom u drugoj zdravstvenoj ustanovi za sportsku rehabilitaciju pa u još jednoj specijalnoj bolnici gdje sam bila dio tima za liječenje poremećaja prehrane i pretilosti, pa sam tu zaista stekla iskustvo u radu s osobama mlađe životne dobi te djecom, a onda su se zatim jedna za drugom redale i ostele suradnje sa mnogim poliklinikama/specijalnim bolnicama pa je tako nekako došla potreba i za otvaranjem vlastitog Centra za nutricionizam, NutriMarLin, koji se sada širi iz godine u godinu novim uslugama, suradnicima, jer nutricionizam je znanost koja se razvija iz dana u dan i stalno morate biti ‘’up tu date’’ – nema mirovanja (hahaha).
I dan danas osim u vlastitom Centru za nutricionizam radim kao stručni suradnik u mnogim zdravstvenim ustanova pa ih tako danas brojim već pozamašan broj odnosno 9 što poliklinika, što bolnica u 4 različita grada i evo već sam preko 13 g u zdravstvenom, ali i privatnom sektoru, jer kakao ja uvijek volim reći, kada radiš ono šta voliš, ništa nije teško…
Vaš rad se temelji na holističkom pristupu zdravlju. Možete li nam objasniti što to konkretno znači u praksi?
Holistički pristup klijentima znači da gledamo osobu u cijelosti – ne samo kroz pojedinačne simptome ili probleme, već kroz sve aspekte njenog života.
On podrazumijeva i temeljit uvid u cjelokupni životni obrazac klijenta/pacijenta, uključujući način života, prehrambene navike te druge životne navike. To uključuje fizičko, mentalno, emocionalno i društveno zdravlje. Umjesto da se fokusiramo samo na liječenje simptoma, holistički pristup uzima u obzir način života, prehrambene navike, obiteljsku povijest bolesti, stresne faktore, kvalitetu sna i fizičku aktivnost, kako bi se razumjeli uzroci problema i stvorio plan koji je potpuno prilagođen osobi jer radim isključivo na individualiziranom pristupu svakom klijentu. Važno je da svaki klijent zna da je podržan na svim razinama, bilo da se radi o nutricionističkim smjernicama, psihološkoj podršci ili prilagođenoj fizičkoj aktivnosti, kako bi se stvorio ravnotežni i održiv način života. Holistički pristup znači gledati širu sliku, a ne samo usmjerenje na pojedinačne simptome i usmjeravanje liječenja simptoma jer je to samo ‘’gašenje vatre’’, a problem ostaje korijento prisutan.
Iz tog razloga u mom Centru veliko mjesto zauzima i nutrigenetika, koja pruža još dublje razumijevanje kako naša genetika utječe na metabolizam hrane i nutritivne potrebe.
Analizirajući genetske varijante, nutrigenetika omogućuje personalizaciju prehrane prema specifičnim genetskim karakteristikama osobe. Time se može optimizirati prehrana i način života za smanjenje potencijalnog rizika od bolesti, bolje upravljanje težinom, poboljšanje energije i zdravlja, a sve na temelju naših jedinstvenih genetskih prednosti i slabosti.
Povezujući ova dva pristupa, možemo stvoriti individualizirani program pristupa svakom klijentu koji ne samo da uzima u obzir način života i prehrambene navike, već i duboko razumijeva biološke i genetske predispozicije osobe. Na taj način, holistički pristup sa nutrigenetikom omogućuje da prehrana, vježba i životne navike budu usklađene s genetikom klijenta, čime se postiže optimalno zdravlje i prevencija bolesti na osobnoj razini. Sve ove usluge pružamo u našem Centru, koji je prava mala oaza zdravlja, bilo u preventivnom ili kurativnom smislu.
Moj tim sastoji se od stručnjaka – nutricionista, psihologa i kineziologa – koji zajedno omogućuju kompletnu brigu o zdravlju naših klijenata na svim razinama.
Novina u mom radu je i otvaranje agencije NutriTravel za specijalizirane kraće odmore bazirane isključivo na wellbeingu čitavog organizma. Ovakvi paketi uključuju sve potrebno za poboljšanje fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja. Osnovni cilj paketa koje kreiramo prilikom kontakta sa klijentima i kada bolje shvatimo na čemu je potrebno raditi ali s osnovnim ciljem opuštanja, bijeg od svakodnevnice, smanjenje stresa, poboljšanje mentalnog zdravlja i rada na sebi tj kako da povrate ravnotežu u životu, čime se doprinosi općem osjećaju sreće i zadovoljstva, bilo u privatnom ili poslovnom okruženju. Ovakve programe uvijek provodimo daleko od gradske vreve, užurbanosti, u prirodi, kombinirajući boravak u opuštenoj atmosferi i razne tematske radionice poput nutricionističkih edukativnih radionica, radionica spremanja izbalansiranih obroka, edukaciji kako hrana djeluje na naš organizam ili pak radionicama međuljudskih odnosa pod vodstvom psihologa i naravno rekreativnih radionica prilagođenih sudionicima i mnogih drugih koje kreiramo u razgovoru sa klijentima a baziramo se na boravak u prirodnim ljepotama Hrvatske – Brijuni, Plitvička jezera, Međimurje i mnogi drugi… sada bi mogla i o ovom dijelu nadaleko i naširoko, ali to ćemo drugom prilikom…. 🙂
Nutrigenetika je postala važan dio vašeg rada. Kako genetika utječe na našu prehranu i zdravlje?
Genetika ima ključnu ulogu u tome kako naše tijelo reagira na prehranu i kako obrađuje nutrijente. Svaka osoba ima jedinstveni genetski kod koji može utjecati na razne aspekte zdravlja, uključujući metabolizam, unos hranjivih tvari, skladištenje masti, regulaciju šećera u krvi i sklonost određenim bolestima koje smo naslijedili od svojih predaka.
Nutrigenetika proučava upravo kako naše gene i naslijeđene varijante utječu na to kako naše tijelo obrađuje hranu (gorivo za naš organizam) i na koji način prehrana može optimizirati naše zdravlje u skladu s tim genetskim predispozicijama.
Kroz nutrigenetiku, možemo bolje razumjeti kako individualne genetske osobitosti utječu na prehrambene potrebe osobe i kako prilagoditi prehranu kako bi se poboljšalo zdravlje i spriječili potencijalni zdravstveni problemi. Time se postiže personalizirani pristup koji je mnogo učinkovitiji od općih savjeta o prehrani, jer uzima u obzir jedinstvene biološke karakteristike svakog klijenta. Primjerice testiranjem našeg genoma dobivamo informacije o metabolizmu nutrijenata, rizik od kroničnih nasljednih bolesti, podložnost upalnim stanjima u organizmu te deficit mikronutrijenata kao ključnih supstanci za pravilno funkcioniranje vlastitog organizma. Koliko smo podložni upalama i kakva je zapravo naša biološka starost organizma, odnsono koliko smo postarali vlastiti organizam neadekvatnim životnim ali i prehrambenim navikama….i još mnogo informacija, a sve s ciljem da na vrijeme detektiramo sve zdravstvene probleme koji nas mogu dostići pa onda u skladu s time mijenjati prehrambene, a time i životne navike kako se to ne bi dogodilo prijevremeno, jer ipak epigenetika je puno jači alat koji također držimo u svojim rukama, i ako smo spremni zaštiti svoje zdravlje preventivno, bolest se možda nikada neće niti dogoditi.
Spomenuli ste biološku starost organizma – kako se ona može usporiti pravilnom prehranom?
Biološka starost organizma odnosi se na “stvarnu” starost naših stanica, organa i sustava, koja može biti različita od kronološke starosti (broja godina života). To znači da se neki ljudi mogu osjećati i izgledati mnogo mlađe ili starije od svoje stvarne dobi, ovisno o tome kako njihovo tijelo stari na biološkoj razini. Pravilna prehrana ima ključnu ulogu u usporavanju procesa starenja jer može pozitivno utjecati na stanice, metabolizam, zdravlje organa i prevenciju kroničnih bolesti.
Biološko starenje organizma se itekako može usporiti, zaustaviti, pravilnom prehranom odnosno promjenom životnih navika što zapravo čini epigenetiku. Hrana je naše gorivo koje moramo konzumirati na svakodnevnoj razini i zaista nije svejedno šta jedemo nitin koliko jedemo. Sada zamislite da Vam netko kaže da ste u mogućnosti pomladiti svoj organizam, čak i izbjeći pravovremenom reakcijom oboljevanje od kroničnih nezaraznih oboljenja i tumorskih bolesti, ukoliko promijenite vaše životne, prehrambene navike, kvalitetu sna…tko ne bi prihvatio taj alat i osigurao si kvalitetniju svakodnevnicu, a time i život…pritom ne mislim da čovjek mora oskudijevati u nečemu, jer se to danas često povezuje sa promjenom prehrambenih navika, zato sam ja doskočila i tome i zaista velik trud ulažem u osmišljavanje zdravih i kvalitetnih obroka, a pritom vrlo ukusnih, tako da se svi moji klijenti koji su se odlučili na na promjenu, prvenstveno radi zdravlja i odlučili preuzeti život u svoje ruke, zaista ne mogu žaliti da im bilo šta nedostaje, samo je potrebno naučiti, željeti promjenu. Napredak medicine je toliki da nam daje sve potrebne alate, samo ih valja željeti primjeniti, a ne težiti brzim rezultatima često i nauštrb vlastitog zdravlja. U radu s mojim klijentima rabim sve dostupne alate i na taj način zdravim putem dolazimo do željenih rezultata, a primarni je pritom cilj zdravlje organizma i kvalitetna svakodnevnica. Nikakve brze metode ne dolaze u obzir jer su uzrok još većeg slabljenja i propadanja organizma.
Kako izgleda proces rada s klijentima u vašem centru? Koliko je važno personalizirati pristup u prehrani?
U radu s mojim klijentima rabim sve dostupne alate i na taj način zdravim putem dolazimo do željenih rezultata, a primarni je pritom cilj zdravlje organizma i kvalitetna svakodnevnica. Nikakve brze metode ne dolaze u obzir jer su uzrok još većeg slabljenja i propadanja organizma.
Program rada s klijentima se temelji prethodno na boljem upoznavanju tijekom inicijalnih konzultacija, kada iz svih dobivenih informacija u razgovoru s klijentom formiramo program rada koji ovisi o cilju koji je neophodno postići, bilo da se radi o gubitku suvišnih kilograma, planiranju prehrane obzirom na uznapredovale zdravstvene poteškoće, planiranju prehrane kod profesionalnih sportaša itd…program rada s klijentima vrlo često obuhvaća i rad s psihologom te planiranje aktivnosti obzirom na fizičke mogućnosti klijenta.
U svom radu se ne fokusirate samo na gubitak kilograma, već i na “preodgoj” klijenata u odnosu prema hrani. Kako izgleda taj proces preodgoja?
Gubitak suvišnih kilograma ne podrazumijeva samo planiranje redukcijske prehrane, već je to proces u kojem se klijent detaljno educira o prehrambenim namirnicama, učenju pravilnog slaganja obroka, razumijevanju normi, te pripremi obroka. Cilj je naučiti osobe kako pravilno jesti. Znam da ovo može zvučati pomalo neobično, ali mnogi ljudi u ovom procesu vode stalnu bitku s hranom, koja nerijetko traje čitav njihov život. Ovdje je ključno educirati klijenta o snazi hrane, pravilnoj raspodjeli obroka i važnosti svih namirnica, jer mnogi su već pokušali smršaviti i iskusili poznati jo-jo efekt, zbog čega su razvili strah od hrane.
Na početku svakog procesa krećemo s edukacijom o tome zašto su sve vrste hrane, uključujući često stigmatizirane ugljikohidrate, bitne za naš organizam. Naša tijela ne mogu funkcionirati bez njih. Uvijek naglašavam da je proces promjena dugoročan, posebno kada se radi o morbidnoj pretilosti. Kažem im, na početku, jednu rečenicu koju često ne razumiju: “Da bismo mršavili, moramo jesti.” I dok im na početku ovo može zvučati zbunjujuće, ubrzo shvate na što mislim, jer rezultati postaju očiti ne samo u gubitku kilograma, već i u potpunoj transformaciji koju doživljavaju – poboljšanju mentalnog stanja, zadovoljstvu sobom, većoj fizičkoj aktivnosti i mnogim drugim pozitivnim promjenama.
Ovaj proces zahtijeva vrijeme, jer osoba mora sazrijeti u skladu s promjenama, kako bi dugoročno očuvala postignute rezultate i spriječila povratak izgubljenih kilograma. Mnogo je lakše izgubiti težinu nego je održati, pa upravo zato svakodnevno ponavljam i bodrim svoje klijente kroz cijeli proces, kako bi se promjena završila na obostrano zadovoljstvo.
Kada klijenti dođu kod mene, odmah im naglasim da ne nudim brze rezultate niti ekspresne dijete. Zapravo, nikakve dijete ne radim. Fokus nam je na edukaciji, brizi o vlastitom zdravlju i postizanju ciljeva koje postavimo zajedno, s naglaskom na dugoročno poboljšanje zdravlja kao naš primarni cilj.
Postoji li poveznica između prehrane s psihičkim zdravljem i emocionalnim stanjem?
Naravno, ovo je vrlo usko povezano, jer često osobe s prekomjernom tjelesnom težinom također imaju tendenciju biti emotivni jedači, odnosno hrane svoje emocionalne gladi. Kroz negativne emocije s kojima se ne znaju nositi, često traže utjehu u hrani koja im pruža privremeno zadovoljstvo, osjećaj ispunjenosti i smirenosti. Nažalost, to je osjećaj koji kratko traje, a s vremenom, kako dani prolaze, takve osobe često posežu za sve većim količinama hrane, ulazeći u začarani krug prejedanja. U tim slučajevima, glad nije fiziološka, već emocionalna.
Zbog toga uvijek surađujem s kolegicom psihologinjom kako bih klijentima pomogla razumjeti duboke emocionalne uzroke tih navika i kako bi postigli trajne rezultate. Koliko će vremena biti potrebno za postizanje tih promjena, ovisi od osobe do osobe, jer svakom klijentu treba pristupiti individualno, a tu ne postoji univerzalno pravilo.
Koje biste namirnice izdvojili kao “najmoćnije” za jačanje imuniteta i povećanje energije?
U mojim planovima prehrane, đumbir je nezaobilazna biljka koja se često pojavljuje zbog svojih izuzetnih ljekovitih svojstava. Bilo da je ukomponiran u jela ili se priprema čaj od đumbira, ova biljka ima snažan protuupalni učinak. Uz đumbir, tu je i neizostavna kurkuma, prirodni antibiotik, koju bismo svi trebali redovito koristiti. Nažalost, mnogi od nas nisu ni svjesni svih upalnih procesa koji se u našem tijelu događaju i koji mogu prerasti u ozbiljnije zdravstvene probleme. Preventiva je stoga uvijek od velike važnosti.
Kada imamo povećan udio masnog tkiva u tijelu, često nismo svjesni da u tom procesu nosimo i mnoge upalne parametre. Takve upale mogu biti uzročnici ozbiljnih zdravstvenih problema koji se razvijaju bez našeg znanja, jer se često ne manifestiraju vidljivim simptomima. Testiranja biološke dobi mogu nam pokazati je li naše tijelo u stanju upale, koliko je ona prisutna i to je prvi korak prema smanjenju biološke dobi i usporavanju procesa starenja organizma.
Takva upalna stanja nazivam najopasnijima jer su “nevidljiva” – ne osjećamo ih, ne primjećujemo, a tijelo iznutra polako “propada”. Kao što uvijek kažem: bolje je spriječiti nego liječiti.
Postoje li neke uobičajene prehrambene navike koje biste savjetovali izbjegavati za bolje zdravlje?
Mnogi ljudi imaju problema s neredovitim obrocima, što često dovodi do prejedanja u jednom obroku zbog pregladnjelosti. Takav način prehrane može rezultirati nakupljanjem suvišnih kilograma. Kada su obroci neredoviti, skloni smo posezati za slatkim grickalicama i prerađenom hranom, poput čokolada, keksa ili čipsa. Na taj način nesvjesno unosimo velike količine rafiniranog šećera, soli i nezdravih masnoća. Ovi nesvjesni zalogaji, koji se čine bezopasnim, mogu u prosjeku dodati čak 1000 kcal u naš dnevni unos, a da to ni ne primijetimo. Za usporedbu, dobar, uravnotežen ručak može imati samo 500 kcal, dok vrećica čipsa od 150 g već sadrži 900 kcal, a 100 g čokolade čak 550 kcal. Uzmimo za primjer i pekaru – jednostavno jedenje krafne može nas “nagraditi” s čak 390 kcal u nekoliko zalogaja.
Osim toga, problem je i nedostatak voća i povrća u svakodnevnoj prehrani. Nažalost, čak jedan od četiri Hrvata ne konzumira voće i povrće svakodnevno, a samo 10% naše populacije redovito unosi ove ključne hranjive tvari. Također, mnogi ljudi zanemaruju unos tekućine, što dodatno pogoršava prehrambene navike i opće zdravlje.
Ovaj obrazac prehrane nije samo loš za našu tjelesnu težinu, već i za dugoročno zdravlje. Bitno je uspostaviti ravnotežu u obrocima, unositi dovoljno voća, povrća i tekućine, te izbjegavati prejedanje i neredovite obroke.
Koje biste savjete dali ljudima koji žele poboljšati prehranu, ali ne znaju odakle krenuti?
Uvijek je najbolje potražiti stručnu pomoć pri planiranju prehrane, pa makar se samo radilo o tome da želite sebi i svojoj obitelji osigurati kvalitetniju nutritivno bogatiju prehranu. Ili je pak problem druge prirode, da ste zbog zdravstvenih poteškoća primorani izbalansirati svoju prehranu i uskladiti sa potrebama tijela, ono što svi naprave grešku na raznim portalima pročitaju različite informacije, savjete i u skladu s takvim preporukama naprave određene intervencije u svojoj prehrani, nesvjesni toga da rade veliku štetu po svoj organizam i zdravlje, pritom nutritivno osiromaše organizam, što može rezultirati produbljivanjem već postojećih zdravstvenih poteškoća.
Kako se nositi s emocionalnim prejedanjem i kako ga prevenirati?
Emocionalno prejedanje je ponašanje u kojem ljudi traže utjehu u hrani kao odgovor na emocije, poput stresa, tuge, dosade, ljutnje ili tjeskobe, umjesto da se hrane zbog stvarne fiziološke gladi
Ako osoba pati od emocionalnog prejedanja problem je dublje prirode i uvijek bi savjetovala paralelan rad s nutricionistom i razgovor sa psihologom da se razumije priroda uzroka, otkrije koja je poteškoća posrijedi, ili emocija i krene u riješavanje uzroka problema jer jedino je to način na koji ćete dugoročno riješiti problem koji vas opterećuje i tjera u začarani krug prejedanja i razvijanja nezdravog odnosa prema hrani.
Možete li podijeliti neki jednostavan i zdrav recept za brz obrok koji povećava energiju?
Meni omiljeni snack kada je prisutan pad energije je smoothie, u kojeg iskombiniram različito voće i povrće, primjerice bananu, borovnice ili šumsko voće, lanene sjemenke i dodam žličicu ashwagandhe, razrijedim vodom do željene gostoće i brz a kvalitetan obrok pun antioksidansa je spreman.
Rijeka ima bogatu gastro ponudu – imate li neke omiljene restorane ili mjesta za zdravi obrok koje biste preporučili?
Često se nađem u situaciji da moram nešto prizalogajiti, a naravno da ću uvijek dati prednost zdravim obrocima i tada se najčešće uputim u Kancelarija bar, jer s njima u suradnji i osmišljan zdrave obroke koji su nutritivno bogati, a opet ukusni i napravljeni od kvalitetnih namirnica, a jedan od njih je i granola koju proizvodim i njima dostavljam 🙂
Ali naravno postoje i druga mjesta u gradu gdje se može pojesti zdrav i ukusan obrok poput restorana koji nude sushi, ili pak franšize Good food na gradskoj tržnici u kojeg često svratim i kada sam u Zagrebu.
Koje biste lokalne namirnice iz Primorja i Kvarnera posebno istaknuli kao nutritivno vrijedne?
Naravno, naše priobalje je toliko bogato ribom i morskim plodovima, kojima kada je moj obrok po guštu, uvijek dajem prednost, posebice maloj plavoj ribi odnosno inćunima, srdeli, gavunima, koje možete dobiti svakodnevno svježe izlovljenu, ako nije period lovostaja, i čak jesti u nekoliko restorana na gradskoj tržnici u Rijeci, ako niste baš voljni spremati takav obrok kod kuće. Tu su i razna variva, naše tradicionalne maneštre kao što je redimo batuda po kojoj je poznat crikvenički kraj i vinodolsko zaleđe iz kojeg i sama potječem, pa ne iznenađuje da su mi to sve omiljena jela 🙂
Kroz individualni pristup, nutrigenetiku, edukaciju i brigu na svim razinama, Martina nudi znanje i podršku potrebne za stvaranje dugoročno održivog, zdravog života. Njezina poruka je jasna: kad naučimo slušati potrebe svog tijela i uskladimo ih s pravilnom prehranom, zdravlje više nije cilj – ono postaje svakodnevica. Uživali smo u ovom razgovoru!
Fotografije ustupila sugovornica.
