Zakoračili smo u Novu 2026. godinu i svi smo puni ideja kako ju idealno startati, koje novogodišnje odluke donijeti, i kako biti sretni i zadovoljniji. Uglavnom se upravo te novogodišnje odluke vežu za tjelovježbu i prehranu, i vrlo često su to rizogorzne mjere – stroge dijete i jaki treninzi, no treba li to zaista biti tako? Danas imamo jednu divnu gošću, Ivu Matić, magistru novinarstva i odnosa s javnostima, instruktoricu joge, ayurvedsku/holističku savjetnicu, blogericu i zaljubljenicu u cjelovit način života. Imala sam priliku upoznati ju na treninzima yoge, i znala sam da je ona idealna gošća za ovu temu!
Osim pisanja, koje je moj najprirodniji način izražavanja, volim duboke razgovore o bitnim temama, a izbjegavam plitkoću u bilo čemu, rekla nam je. A njezine tekstove možete pročitati na blogu Da sam ja netko.
Draga Iva, dobro nam došla (natrag) na Stiluetu. Kako si?
Draga ekipice Stiluete, dobro vas našla. Hvala na pitanju, osjećam se svježe, odmorno i spremno za nove pobjede. Gledanje snijega kako pada iz topline doma ne odmaže nimalo. ☺ Želim vam samo dobre stvari u 2026., kao i snagu i odvažnost ako se pojave one ne baš dobre.
Svi se želimo dobro osjećati u Novoj godini, okrenuti novu frišku mirisnu i neispunjenu stranicu i ispuniti ju pozitivom. Znamo da ti zdravlju pristupaš holistički, pa daj nam neke ideje kako da već u siječnju mirno startamo u nove pobjede?
Rekla bih da je ovdje najbitniji san i dovoljna količina odmora, posebno zato što je zima takoreći tek počela. Ako ne želimo disbalans i pomutnju u glavi, san staviti kao prioritet, koliko god to okolnosti dopuštaju. Ako se osjećate tromije (posebno nakon blagdanske trpeze), to je skroz ok, a i s razlogom medvjedi prespavaju zimu (eh, da barem).
Zato, nježno prema sebi, ne treba se odmah u siječnju natrpati obvezama i krenuti sa svim novogodišnjim odlukama.
Korak po korak. Holistički pristup u obzir uzima i ono što jedemo, s kime smo okruženi, kako se ponašamo prema sebi, a onda i prema drugima, u kojoj mjeri osluškujemo svoje tijelo i poštujemo svoje emocije i unutarnje stanje. Tako da, naglasak bi bilo dobro staviti na sezonsku, kuhanu, toplu hranu, na poštivanje sebe i na vrlo jasne granice prema sebi i drugima. Kako kaže ona: „A soft life demands sharp boundaries“.
Koje su tvoje omiljene tehnike opuštanja?
Glazba definitivno kao broj jedan. Prije važnog razgovora, situacije koja mi potencijalno uzrokuje stres (makar i onaj pozitivni), u slušalicama dok hodam, dok prakticiram jogu (kao i joga sama po sebi), tijekom druženja. Također, ples – koji mi je oduvijek najbolji antistress alat. Otkrila sam dancehall u Zagrebu, dugo sam ga htjela upoznati i bila je to ljubav na prvi pokret. Zatim, topli tuš i šalica čaja, kao i osvještavanje prolaznosti. Svaki put kada osvijestim koliko je sve prolazno, samim time i dugoročno nebitno, postanem još opuštenija.
Volim pogledati nešto inspirativno, nadahnjujuće uz dobru kavu, bilo to gledanje u nebo ili prirodu tijekom sunčanih dana ili nekakvu zanimljivu seriju ili film. Masaža me isto uvijek lijepo opusti.
Kad si već spomenula, koje su ti omiljene masaže?
S obzirom da sam pohađala tečaj ayurvedske masaže, ona mi je nekako najbliža, ali jako su mi drage i ostale aromaterapijske masaže, kao i Tui Na.
Koja vrsta treninga je idealna za početak godine?
To svakako ovisi o stanju u kojem se osoba nalazi, fizičkoj spremnosti, te cilju koji želi postići. Ako netko osjeća da ga je preplavio burnout i nema ni mentalne ni fizičke snage za optimalno funkcioniranje, toj se osobi zasigurno ne bi trebao predložiti HIIT trening, već lagane šetnje, vježbe istezanja, ako želi – joga. Netko tko osjeća da se treba „ispuhati“ nakon blagdana, naglasak će staviti na aerobne treninge ili već spomenuti HIIT (koji spada u anaerobno, ali vrlo učinkovito vježbanje).
Netko će odabrati pilates. Opet, važno je napomenuti da je idealna vrsta treninga u bilo koje doba godine – individualna stvar. Najoptimalnije je kombinirati aerobne vježbe (trčanje, plesanje, plivanje, brže hodanje, bicikliranje), anaerobne (čučnjevi, sklekovi, pilates, dizanje utega) i vježbe istezanja (dakle – stretching, joga, medicinska gimnastika).
Reci nam nešto i o prehrani..
Također, ovo je još nešto što je sasvim individualno i svi kojima sam dosad radila planove prehrane vjerojatno su dobili koju sijedu dok su ispunjavali upitnik. Puno se faktora treba uzeti u obzir, od zdravstvenog stanja osobe, intolerancije/alergije na namirnice do onoga što je osobi ukusno, a što nije. „Treba patiti za ljepotu“ je totalni oldskul i postoje drugačiji (samim time i dugoročno održiviji) načini.
Ono što bi bilo generalno jest – ne zaboraviti na dovoljni dnevni unos vode bez obzira što je zima, a ne ljeto, jesti sezonske namirnice koje odgovaraju našem tijelu (kupus, poriluk, repa, cvjetača, brokula, mrkva, cikla, mandarine, kivi, limun…), neka prehrana bude sastavljena od više nezasićenih masnih kiselina, svakako započeti dan toplim doručkom (po mogućnosti proteinskim), jesti više variva, a ono što je najbitnije – ne biti na rigoroznim dijetama nikad, posebno ne zimi kada se naše tijelo više „troši“ samim time što nas održava na životu.
Sada će sigurno svi više šetati, skijati, planinariti, uživati u snježnim radostima, i početi se baviti fizičkom aktivnošću. Kako priroda utječe na nas?
Boravak u prirodi, upijanje mirisa šume, svježi zrak, zasigurno imaju ljekovit učinak na nas, jer i mi smo dio ekosistema. Tko god ima priliku boraviti u šumskom okruženju, pravi je sretnik. Glava je čišća, dišni putevi prohodniji, a tijelo opuštenije. Kad god nas nešto muči – „U planine, jer tamo nema zime!“ 🙂
Dakle tvoja preporuka je – uzeti siječanj za odmor. Lagana i zdrava hrana, bez naglih pokreta, uživanje u trenutku, osvještavanje…
Više u smjeru: slušati sebe i svoje potrebe. Moguće je da će nam se spavati više nego ljeti, ili da će nas više vući dekica i kauč, da ćemo se lakše umarati, što je zapravo i prirodno. No, netko će se osjećati spremno da krene sa svim obvezama i novim projektima. Netko će osjećati da njegov start kreće u siječnju, a netko u ožujku ili travnju. Kako bilo, ne treba zaboraviti – dati sve od sebe znači napraviti najbolje što možemo, ali ne u mjeri da to našteti našem fizičkom i mentalnom zdravlju.
Draga Iva, hvala ti od srca na divnim preporukama!
Fotografije ustupila sugovornica.
