„Ako je znanje moć, znati što ne znamo je mudrost“, zapisao je Adam Grant u knjizi Razmisli još jednom koja je stigla u hrvatske knjižare u izdanju Profila.
Adam Grant (1981.) profesor je organizacijske psihologije na Sveučilištu Pennsylvania, autor velikog broja znanstvenih radova iz područja psihologije i sociologije te više bestselera.
U knjizi Razmisli još jednom, koja je ove godine u Americi bila veliki bestseler, Grant analizira odnos čovjeka prema vlastitim zaključcima i stavovima, apelirajući pritom na svakoga od nas da stalno ponovno razmislimo o njima te da ih stalno preispitujemo.
Grant je i jedan od najpopularnijih govornika TED-a. Njegovi govori pregledani su više od 25 milijuna puta, a njegov autorski podcast WorkLife zauzeo je visoko mjesto na ljestvici slušanosti. Njegove knjige prodane su u milijunima primjeraka i prevedene na 35 jezika. Časopis Fortune Granta je uvrstio među 40 najutjecajnijih svjetskih poslovnih mislioca mlađih od 40 godina.
Vrlo svestran i talentiran, Grant je iznimno zanimljiv i medijima pa ga često intervjuiraju u novinama i televizijskim emisijama kako bi objasnio neke sasvim konkretne nove društvene i psihološke fenomene modernog svijeta. Veliki fanovi njegovog rada su i: J.J. Abrams, Richard Branson, Malala Yousafzai, Bill i Melinda Gates.
Ljudi, tumači Grant, inteligenciju najčešće definiraju kao sposobnost da istodobno razmišljaju i uče, no, u svijetu koji se naglo mijenja, postoje još neke kognitivne sposobnosti koje su možda i još važnija. To je sposobnost da o nečemu razmisliš još jednom, pa čak i da izbrišeš neka znanja koja si u prvom svojem promišljanju stekao.
U svakodnevnom životu mnogi od nas preferiraju udobnost vlastitih uvjerenja od neugodnosti vlastitih sumnji. Radije slušamo mišljenja koja nam se sviđaju, od onih koji nas tjeraju da se preispitamo. Obično suprotstavljanje stajališta vidimo samo kao prijetnju našem egu, a ne kao mogućnost dodatnog učenja. Mi se okružujemo s ljudima koji misle isto kao i mi, a trebali bismo težiti druženju s ljudima koji propituju naš sustav razmišljanja. Kao posljedica toga naša razmišljanja postaju okoštala prije naših stvarnih kostiju. Inteligencija, sposobnost brzog donošenja odluka, nije samo lijek, ona može biti i otrov. Zbog toga je ključno da stalno ponovno razmislimo o stvarima o kojima smo već razmišljali. Što smo pametniji, sve slabije vidimo naša vlastita ograničenja.
U nastavku je još nekoliko citata iz knjige Razmisli još jednom:
„Brzo uočimo kad drugi ljudi trebaju o nečemu ponovo razmisliti. Preispitujemo prosudbe stručnjaka kad god tražimo drugo mišljenje o nekoj medicinskoj dijagnozi. Nažalost, kad je riječ o vlastitom znanju i mišljenjima, često radije odabiremo osjećaj da smo u pravu umjesto da budemo u pravu. U svakodnevnom životu postavljamo brojne dijagnoze, u rasponu od toga koga ćemo zaposliti do toga s kime ćemo se vjenčati. Trebamo razviti naviku stvaranja vlastitog drugog mišljenja.“
„Ma koliko bio snažan vaš um, ako vam nedostaje motivacije da promijenite mišljenje, propustit ćete brojne prilike da ponovo promislite. Istraživači otkrivaju da, što je viši vaš rezultat na testu inteligencije, veća je i vjerojatnost da ćete upasti u stereotipe upravo zato što ste brzi u prepoznavanju obrazaca. Nedavno provedeni eksperimenti ukazuju na to da, što ste pametniji, to biste se više mogli mučiti da ažurirate svoja uvjerenja.“
„Učimo više od ljudi koji izazivaju naš tok misli nego od onih koji potvrđuju naše zaključke. Snažni lideri angažiraju svoje kritičare i tako postaju jači. Slabi lideri ušutkavaju svoje kritičare i tako postaju slabiji. Ta reakcija nije ograničena na ljude koji su na pozicijama moći. Premda možemo u teoriji prihvatiti taj princip, u praksi često zanemarujemo vrijednost mreže ljudi koji nam postavljaju izazove.“
„Obilježje onih koji cijeloga života uče je priznavanje da mogu naučiti nešto od svakoga s kime se susretnu. Arogancija nas ostavlja slijepima na naše slabosti.“
