Steampunk literatura podžanr je znanstvene fantastike u kojem je tehnologija još uvijek povezana s parom kao pogonom svih strojeva. Neke se stvari mogu mijenjati, ali nisu se promijenile, a autori postavljaju pitanje što bi bilo da jesu. Ovaj je roman napisala hrvatska autorica koja iza sebe već ima nekoliko znanstveno fantastičnih priča i ovdje nam predstavlja situaciju u Hrvatskoj s početka 20.stoljeća. Karlovac, Zagreb, Rijeka, Šibenik. Nikola Tesla i struja. Mnogi se opiru novoj tehnologiji i izumima, a sufražetski se pokret počinje razvijati.
Godina je 1904. Grofica Japodina von Reinhardt odlazi u Zagreb pronaći zainteresirane stranke koje će imati povjerenja i unajmiti usluge njene karlovačke tvornice. Japodina se mora izvući iz dugova u kojima se nalazi posljednjih nekoliko godina. Njeni radnici nisu dobili plaće, ona je zapala u velike dugove i kamatar Petrovski joj redovito to stavlja pod nos, a da bude još gore, propao joj je očekivani posao nakon što ju je odbio Alojz Prugovečki, vlasnik tvornice Bakrenije. Vrijeme je industrijske revolucije, žene još uvijek nemaju jednaka prava kao i muškarci i Japodina nije na dobrom glasu u rodnom Karlovcu.
“Ljudi su zavidni., a neće to dati do znanja, pa umjesto toga ogovaraju.”
Priče kolaju gradom, ali nitko nije ni svjestan u kolikim je Japodina problemima. Problemi su toliko ozbiljni da Japodina prihvaća posao ruskog milijardera koji joj obećaje velike novce ako se narednih mjesec dana posveti izgradnji novog stroja. Postoji nekoliko uvjeta koji se Japodini ne sviđaju, ali očaj je natjera na sklapanje posla s vragom. Potpisala je faustovski ugovor. Ali nije ni mogla slutiti koliko je opasan. Japodina upoznaje Frana Prugovečkog i unatoč vlastitim pokušajima da odoli udvaranju tog šest godina mlađeg muškarca, Japodina popušta i upušta se u ljubavnu vezu.
Od samog me početka ovaj roman zarobio i nije me puštao do posljednje rečenice. Tehnologija, industrijalizacija, buržoazija i srednji stalež, položaj žena u društvu, počeci feminizma. Razvoj Hrvatske i način na koji se odvijao. Prihvaćanje i odbijanje inovacija. Ivana Delač je sve to savršeno ukomponirala u ovu iznimno zanimljivu priču koja nam prikazuje jednu alternativnu stvarnost, svijet koji je mogao biti. Posljedice naših odluka ponekad mogu biti toliko strašne, ali o njima ni ne razmišljamo kada smo očajni. Potpisivanje ugovora s “vragom” ne može donijeti samo dobro. Naša je duša uvijek u opasnosti i ona koju svojevoljno žrtvujemo. Japodina je snažan lik, uzor mnogim ženama u ovome romanu, ali i primjer koliko je njima ponekad ipak puno više potrebno da se dokažu i da se riješe reputacije koja ih ponekad prati.
“Neka vide kako žene svih slojeva mogu stajati rame uz rame. Grofica koja upravlja tvornicom, izumiteljica, novinarka i urednica, te supruga i majka, jedna pored druge. Ovo i jest poanta našeg pokreta, Japodina.”
Kada zbog nekog romana počnete pretraživati litaraturu, tražiti povijesne činjenice, fotografije i podatke, to je roman koji nećete zaboraviti. Mnogo mi se toga motalo po glavi tijekom i nakon čitanja i sigurno ću posegnuti za drugim romanima ovog podžanra. Mnoge sam filmove pogledala i sigurno pripadaju nekima od najzanimljivijih, a autorica Ivana Delač je pridobila moju punu pozornost.
Izdavač: Hangar 7
