Prva ovosezonska baletna premijera u HNK Ivana pl. Zajca, na programu petak 4. veljače 2022., prevodi partiture velikih skladatelja Stravinskog, Debussyja i Ravela u kompozicije i ritmove raznovrsnog pokreta i plesa. Mediteranska trilogija u riječkom Zajcu spremno se čeka!
„Mediteransku trilogiju“ čine „Pulcinella“ u koreografiji Giovannija Di Palme, „Poslijepodne jednog fauna“ u koreografiji Maše Kolar i „Španjolska rapsodija“ u koreografiji Filipea Portugala.
Autorski tim koji je kreirao sva tri baleta čine kostimografkinja i scenografkinja Petra Pavičić, oblikovatelj svjetla Saša Fistrić, a dramaturginja je Maja Marjančić.
Pulcinella – slavlje plesanja na špicama
Koreografija Giovannija Di Palme slavi umijeće plesanja na špicama te predstavlja uvijek izazovan neoklasičan baletni stil. Više od 100 godina nakon što je slavni baletni impresario Sergej Djagiljev naručio glazbenu partituru od Igora Stravinskog i režiju od Léonida Massina za svoj čuveni Ballet Russe, riječki Balet ponovno priča priču o Pulcinelli, prepoznatljivom liku talijanske commedije dell`arte. Donosi pravu baletnu zabavu – punu prpošnosti, brzih izmjena i šaljivosti.
„Neoklasična koreografija odlično odgovara glazbi Stravinskog koju je skladao u svom neoklasičnom razdoblju. Scenografija osmišljena s Petrom Dančević Pavičić moderna je verzija renesansnog stila, s bijelim balonima koji predstavljaju mjesece, te visokim stupovima klasične Italije. Svijetle boje kostima, izvođači s maskama i velikim promjenama rasvjete podsjećaju tako na elegantnu atmosferu commedije dell’arte“, kaže koreograf Giovanni di Palma.
Ulogu Pulcinelle u alternaciji plešu Tilman Patzak i Ali Tabbouch, a Pimpinelle Soyoka Iwata i Tea Rušin. Prudenza je Marta Kanazir, a Rosetta Marta Voinea Čavrak, Fourbo je Carlos Hueta Pardo, a Caviello Jody Bet dok ulogu Florinda pleše Francesco Pio De Benedictis. U ostalim su ulogama Michele Pastorini, Svebor Zgurić, Valentin Chou, Maria del Mar Hernandez, Maria Matarranz, Anna Zardi, Andrei Koteles, Irina Kolteles i Ksenija Krutova.
Poslijepodne jednog fauna- o samodopadnom i autoerotičnom narcisu
Skladba „Preludij za poslijepodne jednog fauna“ Claudea Debussya jedno je od najvažnijih glazbenih djela kasnog 19. stoljeća. Vjječna inspiracija koreografskim kreacijama. Simfonijska pjesma nastala je kao slobodna interpretacija stihova simbolista Stéphanea Mallarméa. Maša Kolar koreografijom će oslikati faunovo poslijepodne gradeći priču na raskošnom plesačkom talentu solista riječkog Baleta.
Debussyjev rad poslužio je kao temelj za balet „Faunovo poslijepodne“ u koreografiji Vaslava Nižinskog koje je predstavljalo prekretnicu u baletnoj umjetnosti. Kao što je flauta u Debussyjevom preludiju donijela novi duh glazbenoj umjetnosti i otvorila put ka modernitetu, tako je Nižinskijev lik bosonogog fauna odbacio klasični baletni formalizam i otvorio put ka modernom plesnom izričaju. Naravno, takav faun izazvao je mnoge kontroverze. Jedna od najvećih bila je ideja slobode seksualnog izražavanja gdje je u kontekstu grčke antičke arkadije otvorio izrazito erotski podtekst, završavajući scenu faunovim slikovitim upražnjavanjem seksualne želje.
Ljepota riječkog baletnog ambla
U koreografiji Maše Kolar, a prema riječima dramaturginje Maje Marjančić, on je narcis, samodopadan i autoerotičan. Sve ono čemu svakodnevno svjedočimo u današnjem svijetu bombardiranom digitalnim medijima. Fauna više ne zanimaju nimfe, on više ne upražnjava svoje strasti u odnosu na nekog drugog, već u odnosu na samoga sebe.
Fauna u alternaciji plešu Michele Pastorini i Nicola Prato, a ulogu Nimfe interpretirat će Ksenija Krutova.
„Španjolska rapsodija“ – profinjeno i strastveno neoklasično finale
„Španjolska rapsodija“, finalno djelo baletne večeri „Mediteranska trilogija“. Zamišljena je kao estetski naglašeno uprizorenje ljepote glazbe te snage i potencijala riječkog baletnog ansambla. Ovom plesnom kreacijom prvi put na hrvatsku baletnu scenu stiže koreografsko ime s europskih pozornica, Filipe Portugal.
„Španjolska rapsodija” odnosi me na tajanstveno mjesto i zavodi snažnom, uzavrelom krvlju Mediterana. Bile su to moje prve misli dok sam slušao glazbu. Moja je namjera bila koreografirati blisko Ravelovom glazbenom intenzitetu, dajući publici živu sliku onoga što sluša, unoseći, neizmjerno inspiriran prekrasnim plesačicama i plesačima riječkog ansambla, u ovaj dijalog između glazbe i plesa vlastitu dramaturgiju“, najavljuje koreograf Filipe Portugal.
„Španjolsku rapsodiju“ plešu Marta Kanazir, Ali Tabbouch, Carlos Huerta Pardo, Maria Matarranz de las Heras, Michele Pastorini, Maria del Mar Hernandez, Tilman Patzak. Zatim Tea Rušin, Valentin Chou, Marta Voinea Čavrak, Anna Zardi, Jody Bet, Soyoka Iwata, Francesco Pio de Benedictis i Svebor Zgurić.
Mediteranska trilogija još će jednom predstaviti jedinstvenu ljepotu i snagu riječkog baletnog ansambla. Za sve dodatne informacije posjetite HNK Ivan pl. Zajc stranicu.
Tekst, foto: PR
