Posljednjih godina kolovoz predstavlja vrhunac ljetne sezone, a mnogima i godine jer slijedi toliko željeno opuštanje i uživanje. Živimo u vremenima svedostupnih informacija. Društvene mreže „gore“ od prekrasnih lokacija diljem Hrvatske, a mediji, vješto prikupljaju čitanost, ovisno o publici i naslovima!
Mislim da je ovo vrijeme idealno da naglasimo sve naše posebnosti i pomalo mi je žao kad pažnju ukradu naslovi kojima sami sebe diskreditiramo.
U predsezoni i jeku sezone nisu prestale priče o velebnoj cijeni kuglice sladoleda. Naravno da je negdje preskupa. Ali, ta cijena nije 3 ili 4 eura baš na svakoj lokaciji? Zašto se ne ističu super okusi od domaćih namirnica, jedinstvene arome isključivo dostupne u Hrvatskoj? Istaknuti se treba kvaliteta i jedinstvenost ponude koje brojni objekti imaju. Ne svi, ali nigdje u svijetu nemaju svi, ali imaju mnogi. To je priča i to je naša turistička priča koju treba svakodnevno ispisivati.
Pogotovo, u našem divnom kraju. Razvoj turizma u Hrvatskoj započeo još sredinom 19 stoljeća, kada je veliki dio današnje obale bio dio Austro-Ugarske Monarhije. 1844. godine u Opatiji je izgrađena villa Angiolina te se upravo ta godina obilježava kao početak razvoja turizma.
Opatiji se i dan danas tepa, biser Jadrana, Beč u malom, hrvatski Monte Carlo, ali Opatija ne treba usporedbe. Opatija je Opatija. I iako smo mi lokalci uvijek kritični prema svome jer vidimo što bi još moglo bolje i drugačije, činjenica je da je kao destinacija – predivna i posebna.
Mondena destinacija za europsku aristokraciju
Elegantna kvarnerska destinacija nekada je bila mondena oaza koju je za svoj odmor birala bogata Austro-Ugarska i europska aristokracija, o čemu svjedoče raskošne vile i hoteli iznimne arhitektonske vrijednosti. Opatijskim su ulicama šetali europski vladari i slavni umjetnici, poput austrijskog cara Franje Josipa, grčkog kralja Georgea, rumunjskog kraljevskog para Karola i njegove supruge Carmen Sylve, poznatog ruskog pisca Antona Pavloviča Čehova, američke balerine Isadore Duncan i mnogih drugih. Sve njih privukla je ljepota ovog predivnog krajolika, ali i odmor u nekima od najluksuznijih hotela onoga vremena.
Opatija – između mora i planina
Zbog svog posebnog geografskog položaja i blage mediteranske klime još je davne 1889. godine Opatija proglašena klimatskim lječilištem (Kurort) i u svega nekoliko godina postala jedna od najpopularnijih destinacija u čitavoj Monarhiji. Morske i šumske šetnice okružuje elegantna arhitektura iz habsburškog vremena, a zahvaljujući Učki i predivnim opatijskim perivojima i u vrućim ljetnim danima posjetitelji ovdje mogu uživati u ugodnom odmoru u prirodnoj hladovini.
Jedna od najljepših šetnica svakako je Lungomare koje se proteže od Voloskog do Lovrana u duljini od dvanaest kilometara. Uz Lungomare se nalaze najljepše terase opatijskih kavana, na kojima je nekada uživalo europsko plemstvo, a i danas su popularno mjesto za uživanje u kavi i domaćim slasticama po pristupačnim cijenama. U nekima od najpopularnijih, poput Café Strauss i Café Imperial, kavu ćete platiti 2,20 eura, a kuglicu sladoleda 2 eura.
Šetnica Lungomare prolazi i uz najljepši opatijski park Angiolina kojega krasi gotovo 130 vrsta biljaka iz cijeloga svijeta, od kojih su prve još krajem 19. stoljeća donijeli ugledni gosti sa svojih svjetskih krstarenja. Najpoznatija od njih je kamelija koja je s vremenom postala simbol Opatije, a njoj u čast postoji i festival posvećen svim ljubiteljima ovoga cvijeta.
Bogata baština
Jedan od zaštitnih znakova Opatije je Hotel Kvarner. Prvi je to hotel na istočnoj obali Jadrana, a njegova raskošna Kristalna dvorana, koja je kroz povijest ugostila mnogobrojne koncerte, festivale i razna druga događanja, postala je legendarna lokacija u kojoj su nastupali najpoznatiji umjetnici. Hotel će uskoro proslaviti 140. rođendan i bez obzira na sve transformacije koje su ga pratile kroz povijest, zauzima posebno mjesto u srcima zaljubljenika u Opatiju.
A kuglica sladoleda?
Ovo su samo neki od razloga zbog kojih se isplati posjetiti šarmantnu Opatiju.
Ne treba zatvarati oči i trebamo težiti da Kvarner bude još kvalitetnija destinacija, ali ne trebamo i sami sebi biti neprijatelji te dopustiti da slika o nama bude svedena na cijenu jedne kuglice sladoleda tko zna tamo negdje.
Jer tko zna tamo negdje možda priča o našoj prošlosti, ljepota sadašnjosti, čar RetrOpatije, šetnja parkovima nekima bude povod za dolazak i ispunjen odmor iz snova.