Marina Perić Kaselj, viša je znanstvena suradnica u znanstvenom području društvenih znanosti-polje sociologija i ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti. Rođena je u Sinju, malom životopisnom gradiću u Dalmatinskoj Zagori nadasve poznatom po Alci, ali i ponosnim i vrijednim žiteljima. Osnovnu školu završila je u Sinju, a srednju u Splitu. S diplomskim radom Problem moći i pitanje organizacije diplomirala je 1998. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za sociologiju i stekla zvanje profesorice sociologije.
Nakon završenog Poslijediplomskog znanstvenog studija Komparativna politika na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, 2004. obranila je magistarski rad Obrasci transformacije identiteta hrvatskih iseljenika u Čileu i stekla akademski stupanj magistra društvenih znanosti, znanstveno polje politologija. Doktorski rad Komparativni prikaz transformacije identiteta hrvatskih iseljenika u Čileu i Argentini obranila je 2010. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stekla akademski stupanj doktora humanističkih znanosti, znanstveno polje etnologije i antropologije, znanstvena grana etnologija.
Osim znanstvenog rada u Institutu za migracije i narodnosti od 2014. godine radi kao vanjska suradnica na Fakultetu hrvatskih studija prvotno na odsjeku za povijest, a potom na odsjeku za sociologiju i na odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo gdje predaje nekoliko obveznih kolegija: Kulturna antropologija, Sociologija hrvatske dijaspore, Metode istraživanja hrvatskog iseljeništva.
U naslovnom je znanstveno-nastavnom zvanju docentice u području društvenih znanosti, polje sociologija. Objavila je preko pedeset znanstvenih radova iz sociologije migracija, jednu znanstvenu i jednu stručnu knjigu, kao i niz stručnih radova i publikacija na temu hrvatskih migrantskih zajednica, etničkih odnosa i identiteta.
Kako je sve krenulo?
Od malena sam pokazivala sklonost ka organizaciji i timskom radu. Kad sam bila dijete zvali su me „ženski mali“ zbog aktivnosti, bolje rečeno nemira i znatiželje koja je buktala u meni. Uvijek sam imala neke ideje, vizije u pravcu kako nešto možemo učiniti i napraviti korisnim. Kroz osnovnu i srednju školu bila sam u izviđačima i tu, već u osnovnoj školi u funkciji voditelja odreda sam stjecala određene vještine koje su mi se kasnije u životu pokazale korisnim.
Upisala sam ratne 1992. godine jednopredmetni studij sociologije i to je uistinu bio moj izbor, moja strast i moja najveća želja. Istraživanja, teren, društvo, aktivnosti. To je ono što me je pokretalo. Za vrijeme studentskih dana bila sam aktivna u hrvatskoj akademskoj zajednici, prvoj mladoj akademskoj organizaciji u nezavisnoj Hrvatskoj. Bila su to turbulentna vremena rat, potom osnivanje Republike Hrvatske. Za mladu sociologinju poput mene bila su to izazovna, ali i teška vremena.
Rad na Institutu za migracije i narodnosti?
U institutu za migracije i narodnosti zaposlila sam se kao znanstvena novakinja 1999 godine i od tada započinje moja znanstvena karijera. Ideja tadašnjeg ravnatelja dr. sc. Ante Laušića i mr. sc. Joze Anića bila je da napravimo atlas hrvatske dijaspore jer ga gotovo sve europske zemlje imaju. Meni je tada dodijeljen zadatak da proučavam hrvatsku dijasporu u Južnoj Americi. Iz tog razloga nije slučajno da je moja magistarska i doktorska disertacija bila na temu hrvatske dijaspore u Čileu i Argentini. Razvijala sam se u interdisciplinarnom smjeru sociologije, politologije, etnologije i kulturne antropologije, ali opet temeljno sociologije. Osim znanstvenog rada, a kao pristalica primijenjene sociologije bila sam aktivna u udruzi Centar za istraživanje žena gdje sam se bavila istraživanjima u spolno-rodnoj perspektivi. Autorica sam i stručne knjige Istraživanje žena na tržištu rada.
Danas, iako u menadžerskoj ulozi ravnateljice, koja mi oduzima mnogo vremena bavim se i istraživačkim radom, ali i sudjelujem i u nastavi. Unatoč navedenim obvezama aktivna sam kao istraživačica i voditeljica ne nekoliko projekata kao što su: Iseljavanje mladih iz Republike Hrvatske, Promocija gospodarskih interesa i kulturnog identiteta Republike Hrvatske u svijetu, Mjere za useljavanje, integraciju i zapošljavanje hrvatskih potomaka iz Južne Amerike i dr.
Danas sam ponosna što sam nakon više od dvadeset godina rada u Institutu ravnateljica. Institut za migracije i narodnosti koji je nedavno promijenio naziv u Institut za istraživanje migracija provodi brojne projekte on nacionalne važnosti za Republiku Hrvatsku. Jedini smo javni institut u Hrvatskoj i širem okruženju koji se bavi svim vrstama migracija, ali i pitanja identiteta, kulture i baštine hrvatskog iseljeništva, hrvatske nacionalne manjine, Hrvata u BiH, kao i nacionalnih i etničkih skupina u Hrvatskoj. U planu su brojni projekti vezani uz iseljavanje, demografsku situaciju i tržište rada.
Moja vizija je da IMIN postane strateški znanstveni institut od posebnog nacionalnog interesa za RH i danas smo na pravom putu. Znanstvenici IMIN-a iako temeljno sociolozi čine interdisciplinarni tim unutar pet programskih odjela: globalne migracije, hrvatsko iseljeništvo i migracije hrvatskih građana izvan RH, unutarnje migracije, Hrvati u BiH i hrvatska nacionalna manjina u europskim državama, nacionalne i etničke skupine u Hrvatskoj.
Kako provodite svoje slobodno vrijeme?!
Moja osobita strast je kuhanje. Slobodno vrijeme volim provoditi s obitelji. Imam supruga i dvije prekrasne pametne samostalne tinejdžerke ali i kućnog ljubimca Rokija. Ipak kod nas doma pršti ženska energija! Kad se opuštam onda sam druga ja i pravi hedonista. Volim piti kapučino u kvartovskom kafiću Inverno ili u Leggeru, ali s prijateljicama volim otići na lagani ručak ili večeru nakon šopinga. Ja i moja obitelj volimo putovati te smo kupili prostrano imanje u Zagorju ispod dvorca Veliki tabor i zasadili voćnjak sa 78 voćaka. Kad voće rodi nastupaju prekrasni dani kada kuhamo pekmeze, zimnicu, sušimo jabuke… Volimo pozvati društvo, ispeći peku, roštilj… Volimo jednostavne, vesele i skromne ljude!
Za kraj vizija…
Nikada nisam odustajala od svojih snova. Smatram da sam u životu dobila puno i usuđujem se reći da sam sretna žena. Sve što danas imam i što jesam nije došlo na jednostavan i lak način. Bilo je padova, grešaka, uspinjanja ali zahvalna sam što je tako bilo jer su me takva iskustva učinila jačom, kompletnijom i zrelijom osobom!
“Ako želite živjeti sretan život, povežite ga s ciljem, a ne s ljudima ili stvarima“. Albert Einstein
”Uvijek je pravo vrijeme da učinite ono što je ispravno.” Martin Luther King Jr.
Pripremila: Maja Vizjak
Fotografija: Magdalena Štibohar
Prethodni tekst – GRAD ZNANJA: KAVA, KOLAČ I KIBERNETIKA MIRJANE PEJIĆ BACH
