Počinje nam nova sezona rubrike Grad znanja. Naša Maja Vizjak je u prvom ovogodišnjem razgovoru ugostila Mirjanu Pejić Bach.
Prof. dr. sc. Mirjana Pejić Bach redovita je profesorica na Katedri za informatiku, Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Jedna je od vodećih znanstvenika u Republici Hrvatskoj prema broju znanstvenih radova iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Nalazi se među 2% najcitiranijih znanstvenika na svijetu u 2020.-oj i 2021.-oj godini. Usavršavala se na MIT Sloan School of Management iz područja sistemske dinamike i na sveučilištu Stanford iz područja inteligentne analize podataka.
Voditeljica je i suradnica brojnih projekata u kojima surađuje s hrvatskim poduzećima i međunarodnim organizacijama, posebice kroz projekte Europske Unije i bilateralni istraživački okvir.
Prva je prema broju radova referiranih u SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI znanstvenim bazama iz područja Informacijske i komunikacijske znanosti, a prema evidenciji Hrvatske znanstvene bibliografije (2022). Projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta „Inteligentni sustavi kontrolinga, financija i računovodstva digitalnog poduzeća kojem je Mirjana Pejić Bach bila voditeljica prvi je prema broju radova referiranih u Current Contents znanstvenoj bazi iz područja Informacijske i komunikacijske znanosti.
Primila je brojne nagrade i priznanja za svoj znanstveno-istraživački rad. Neke od najutjecajnijih su: Nagrada ‘Mijo Mirković’ za samostalni znanstveni rad koji predstavlja izniman znanstveni doprinos (2003 i 2014) te nagrada Emerald Literati Network, 2013 Highly Commended Paper Award.
Voditeljica je brojnih stručnih projekata kao i članica odbora. Najistaknutiji su: članstvo Savjeta Portala znanstvenih i stručnih časopisa – Hrčak, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar (2014-2016), članstvo Odbora za doktorske studije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (2018-2022), članstvo Savjeta za znanost Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (2020-2022), članstvo Odbora za specijalističke poslijediplomske studije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (2014-2016; 2016-2018; 2018-2020), članstvo Odbora za predbolonjske poslijediplomske studije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (2010-2012), predsjedništvo Odbora za specijalističke poslijediplomske studije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (2008-2010). Recenzentica je brojnih znanstvenih i stručnih radova.
Ekspert je za vrednovanje Horizon instrumenata (2014-danas) u kojem je vrednovala više od 100 projekata. Ostvarila je međunarodnu suradnju na brojnim cjenjenim sveučilištima. Članica je domaćih i inozemnih znanstvenih društava te urednica znanstvenih časopisa i knjiga.
Održava više pozvanih predavanja među kojima su najistaknutija: Pozvano predavanje s temom: “Influence of Different Information Sources to Innovation Performance: Evidence from France, Netherlands and Croatia” na konferenciji 2nd European Data Access Forum, Luxembourg, 24-25.03.2015, te pozvani rad s temom FinTech: European Union Perspective, na konferenciji IEEE future of financial services: Deeper digitization, data-driven decision intelligence, and new business model, Milano, Italija, 2019.
Kako je sve krenulo?
Nisam uvijek bila odlična učenica. Tek sam krajem osnovne škole shvatila koliko je truda potrebno uložiti u školovanje, ali i kolike mogu biti koristi od učenja. Nakon toga, od osmog razreda, počela sam se veseliti učenju, što je potrajalo do kraja fakulteta. Danas učenici nemaju tu privilegiju da „kasno procvatu“, neprestani je pritisak na učenike da ostvare što bolje ocjene. Mi smo imali prijemne ispite u srednju školu, zbog čeka je osnovna škola ipak bila ležernije i naglasak je bio više na znanje, a manje na ocjene.
Nakon upisa na Ekonomski fakultet u Zagrebu, koji sam upisala s namjerom da diplomiram na smjeru Ekonomska kibernetika, danas Menadžerska informatika, osjetila sam veliku sreću što imam priliku studirati na tako velikom fakultetu sa dugom tradicijom. Bila sam odlična studentica, nisam pala niti jedan ispit, dobila sam nagradu za odličan uspjeh i za najbolji diplomski rad, što s ponosom ističem. Na drugoj godini fakulteta napisala sam izvrstan seminarski rad te sam nakon pohvale profesora osjetila želju da se zaposlim na fakultetu. Uvijek nastojim uložiti maksimalan trud u sve što radim i imam sreću što je to prepoznato.
Bez podrške drugih ljudi koji su prepoznali moju želju za znanjem i otkrivanjem novih spoznaja, ne bih se uspjela ostvariti kao znanstvenica ili bi to bilo vrlo teško. Majka me je cijelo djetinjstvo poticala na učenje, te sam imala veliku podršku da se samo tome posvetim. Pamtim riječi moje majke: Samo ti kćeri uči. Osim moje majke, brojni nastavnici poticali su me u mom radu, počevši od osnovne škole, kroz srednju školu i na fakultetu. Imala sam veliku sreću sa brojnim kolegama koji su mi pomagali i vidjeli su u meni potencijal.
Od njih bih istaknula prof.dr.sc. Vlastu Bahovec koja mi je bila mentorica na diplomskom radu i prof.dr.sc. Vlatka Čerića koji mi je bio mentor na doktorskom radu. Danas nastojim na isti način pomoći asistentima i studentima te mi je posebno drago kada imam priliku dati vjetar u leđa nekom tko je na početku karijere.
Na čemu trenutno radite?
Sa svojim timom sam u završnoj fazi razvojnog projekta PhisHRban koji razvija rješenje umjetne inteligencije s ciljem automatskog prepoznavanja phishing poruka, koje „pecaju“ potencijalne žrtve. Phishing, kao što i samo ime kaže je način „pecanja“ potencijalnih žrtava putem email poruka s ciljem stjecanja koristi u vidu novca ili informacija. On se događa kada internetski kriminalci šalju email poruke sa lažnim linkovima, a koje sliče na prave linkove. Pri tome se koriste raznim psihološkim trikovima. Svako toliko u medijima osvane priča o novoj prijevari s značajnim financijskim posljedicama jer je internetskih korisnika sve više i postoje one ranjivije skupine koje nisu dovoljno osviještene o mogućim ugrozama.
Trenutno je u procesu izrada sustava umjetne inteligencije za automatsko prepoznavanje phishing poruka na hrvatskom jeziku. Hrvatski jezik je vrlo specifičan, sa kompleksnom gramatikom. Rješenja umjetne inteligencije koja koriste algoritme umjetnog jezika mogu biti primjenjiva i za druge jezike, osim jezika regije, jer je potrebno izraditi algoritam koji može prepoznavati različite složene jezične konstrukcije. Rezultata ovoga projekta je konkretan proizvod koji će imaju svoju tržišnu vrijednost, a ona najbitnija je zaštita i prevencija.
Novi projekti?
Područje umjetne inteligencije ono je što me kao znanstvenicu intrigira i velike ambicije polažem i tu tematiku. Umjetna inteligencija donosi velike promjene u budućnosti, no ona je već sada prisutna u našem svakodnevnom životu. Primjerice, umjetna inteligencija omogućuje tehničkim sustavima percipiranje okruženja, pri čemu računalo prikuplja podatke putem senzora, obrađuje ih i daje smjernice sukladno ciljevima. Već sada nam umjetna inteligencija daje asistenciju i pomoć u određenim radnjama. Svakodnevno poslovanje i komunikacija ili briga o zdravlju, pametni gradovi baziraju se na umjetnoj inteligenciji. Automobilima koji sami voze nisu novost nego realnost i pitanje je kada će zakonska regulativa dopustiti realnu uporabu. Možemo li zaključiti kako će se i količina prometnih nesreća drastično smanjiti budući da je glavni uzročnik prometni nesreća ljudski faktor?!
U slobodno vrijeme?
Vrijeme s obitelji je najkvalitetnije provedeno vrijeme, kroz razgovore, putovanja i vrijeme provedeno u prirodi. U našem domu ima svega pomalo – sportaša, matematičara i umjetnika i razgovaramo o svim tim područjima. Volimo umjetnost tako da posjećujemo izložbe i muzeje u Hrvatskoj i na putovanjima. Imamo tri psa, koji su članovi naše obitelji. U slobodno vrijeme volimo putovati. Putovanja oplemenjuju, jer imamo priliku sresti ljude iz drugih zemalja te na taj način proširivati svoje vidike, upoznavati ljepotu cijelog svijeta, ali i spoznati ljepotu naše domovine, kao i kvalitetu života u Hrvatskoj.
Sa putovanja se nose velika iskustva, i baš sa takvog jednog sam se prvi put i osobno susrela s vrstom kibernetičke prijevare kada je sustav bio hakiran pri kupnji avionske karte. Mnogo čitam, posebno klasike, a u posljednje vrijeme gledam kvalitetne televizijske serije, za koje mi se čini da su nadogradnja velikih romana iz prošlog stoljeća. Konačno, rad u znanosti zahtjeva puni osobni angažman tako da i mnogo slobodnog vremena posvećujem znanosti.
Vizija za kraj?
Istaknula bih dvije stvari – timski rad i visoke kriterije prema samom sebi.
U znanosti je timski rad presudan, a članovi timova u kojima radim su ravnopravni. Svatko doprinosi temeljem svog iskustva, koje je jednako vrijedno. Sretna sam što imam priliku raditi sa pametnim i vrijednim suradnicima na Katedri za informatiku, ali i na cijelom Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te sa brojnim suradnicima iz inozemstva. Mi vrijedimo kao dio cjeline, koja nam pomaže da se razvijemo. No, taj dug treba vratiti kroz rad sa mladim znanstvenicima i studentima.
Izabrala sam posao u znanosti, jer sam prepoznala znanost kao područje u kojem ću moći napredovati zbog svog angažmana, truda i sposobnosti. Potrebno je uložiti veliki trud u istraživanje i pisanje znanstvenih radova, ali taj trud se isplati. No, vrhunska znanost slična je vrhunskom sportu. Kada mislite da ste sve odlično napravili, potrebno je uključiti vlastitog unutarnjeg kritičara i napraviti još jednu korekciju – i tako nekoliko puta.
Pripremila: Maja Vizjak
Fotografija: Magdalena Štibohar
Prethodni tekst -GRAD ZNANJA: KAVA, KOLAČ, IMUNOLOGIJA S VANDOM JURANIĆ LISNIĆ
