Luka Grbčić rođen je i živi u Rijeci, osnovnu školu završava na Kantridi, pa potom gimnaziju na Sušaku. Upisuje Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci gdje 2015. godine postaje magistar inženjer strojarstva, a na istom ostaje u svojstvu asistenta na Zavodu za mehaniku fluida i računarsko inženjerstvo te upisuje doktorski studij temeljnih tehničkih znanosti s usmjerenjem računarske mehanike. Prvi je doktorand na Sveučilištu u Rijeci koji je obranio doktorat u STEM području prema skandinavskom modelu doktorata, koji pretpostavlja objavu šest međunarodno recenziranih članaka.
Polje istraživanja kojim se bavio tijekom izrade doktorskog rada je primjena umjetne inteligencije tj. strojnog učenja u svrhu brze detekcije i traženja izvora onečišćenja u vodoopskrbnim mrežama. Primjena strojnog učenja za rješavanje problema u okolišnom inženjerstvu je polje istraživanja kojim se trenutno aktivno bavi. Član je Centra za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci te koristi superračunalo Bura u znanstveno-istraživačke svrhe. Sudjeluje kao istraživač na europskom projektu KLIMOD gdje izrađuje modele predikcije mikrobiološkog onečišćenja u morskoj vodi te sudjeluje u europskom projektu HiPowerEd na kojem s kolegama iz Njemačke, Danske i Italije izrađuje edukacijske materijale u svrhu korištenja superračunala. Dobitnik je nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci za najboljeg mladog znanstvenika u kategoriji tehničkih i biotehničkih znanosti za 2020. godinu.
Više o Luki Grbčiću na linku.
Kako je sve krenulo?
Kroz odrastanje kao srednjoškolac nisam pokazivao afinitete koji su danas moj primarni smjer. Medicina je bila moj prvi izbor sve je vodilo k tome, a onda sam se na dan upisa prijavio na Tehnički fakultet. Odluka je, čini se bila mudra! Na drugoj sam godini studija, slušajući kolegij prof. Lade Kranjčevića, moga mentora razvio istinsku želju za učenjem i osobnim napredovanjem u intelektualnom smislu. Postavio sam si to kao cilj. Upisom diplomskog studija Računarskog inžinjerstva, koji je primarno organizirao zavod na kojem sam danas zaposlen, dogodio se iskorak prema znanosti. Diplomski rad tematizirao je optimiziranje mreže cjevovoda, algoritmom koji se temelji na načinu kojim mravi pronalaze hranu te je iz toga niknuo i prvi znanstveni rad s kolegama prof. Sinišom Družetom i prof. Stefanom Ivićem. Zaintrigiralo me! Impresivno je kako takav biološki sustav može imati direktnu primjenu na inženjerske probleme.
Nakon toga, znao sam da se želim baviti znanstveno-istraživačkim radom. Istaknuo bi, da mi je tijekom cijelog obrazovanja obitelj bila najveća potpora!
Luka Grbčić o znanstvenom radu
Nedavno sam stekao titulu doktora znanosti, prvi izradio STEM doktorat na Sveučilištu u Rijeci prema skandinavskom modelu. To me jako razveselilo i motiviralo. Tema doktorskog rada temeljila se na istraživanju spoja numeričkih modela strujanja fluida u cjevovodima s algoritmima strojnog učenja. Zanimljivo je što sam tijekom izrade doktorata stekao široki spektar znanja iz polja matematike, fizike, računarstva te okolišnog inženjerstva. Prof. Lado Kranjčević između ostalog i predstojnik Centra za napredno računanje i modeliranje, omogućio je korištenje superračunala Bura svim zaposlenicima sveučilišta. Istaknuo bih da bi bilo nemoguće realizirati Skandinavski model, bez upotrebe superračunala, jer je istraživanje zahtijevalo veliku računalnu snagu. Nastavljam s primjenom algoritama strojnog učenja u okolišnom inženjerstvu i surađujem sa znanstvenicima iz različitih domena od mikrobiologije, biotehnologije, računarstva itd.
Sudjelujem na znanstveno-istraživačkom projektu KLIMOD u kojem zajedno s mikrobiolozima izrađujemo model predikcije morskog bakterijskog onečišćenja u svrhu prijevremenog obavještavanja o kvaliteti morske vode za kupanje. Bavimo se i eksperimentalnom analizom strujanja mikroplastike jer je to jedna od najvažnijih tema u okolišnom inženjerstvu i zahtijeva bolje razumijevanje. Izuzetno sam motiviran znanošću, gdje postoji primjena koncepta ili teme kojom se bavim. Pisanje znanstvenih radova, predstavlja mi zabavan proces koji bi mogao definirati i kao hobi. Do sada 2020. godina, bila je najproduktivnija, publicirao sam kao prvi autor ili koautor, ukupno osam znanstvenih radova, od kojih je većina u inozemnim časopisima najviše kategorije. Zaklada Sveučilišta u Rijeci prepoznala je trud i zalaganje, te me nagradila kao najboljeg mladog znanstvenika u kategoriji tehničkih i biotehničkih znanosti za 2020. godinu. Vrlo motivirajuće!
Sudjelujem na europskom projektu HiPowerEd na kojem stvaramo edukacijske materijale za mlade znanstvenike u svrhu korištenja superračunala. Grupa znanstvenika na tom projektu je velika. Dolazi s nekih od najboljih europskih sveučilišta, poput Tehničkog sveučilišta u Münchenu i Danskog tehničkog sveučilišta. Želja mi je, u budućnosti organizirati interdisciplinarni studij okolišnog inženjerstva sa skupinom znanstvenika sa nekoliko sastavnica Sveučilišta u Rijeci. Tema je vrlo interesantna i vrlo relevantna, a nedovoljno razvijena u našoj zemlji sa izvjesnom perspektivom.
Kako provodite svoje slobodno vrijeme?!
Vikendom sam najčešće na trim stazi u Kostreni, gotovo jutarnji ritual. Dopušta mi razmišljanje o idejama u znanosti, životu, pojavama. Nakon toga i sve redom, planiranje sa prijateljima, košarka sa ekipom, gledanje filmova, roštiljanj. I da, veliki interes je muzika. Opsesivno volim muziku, slušam, čitam o muzici koju slušam, upoznajem sve moguće žanrove.
Vizija…
Čini mi se produktivnim, korisnim, primijeniti maštu kao instrument za vlastiti razvoj, napredak, ponekad imati asertivan pristup u rješavanju problema, ako smo uvjereni u opće dobro, u korisnu primjenu za širu društvenu zajednicu. Dakle ako kreiramo neke svoje ideje i vidimo ostvarenje, postojanje postaje smisleno, uloga koju imamo, realna i pripadajuća. To je moguće uz potpunu, bezuvjetnu predanost. Upravo ta predanost u onome što radimo, ključan je element svakog čovjeka za plodonosne rezultate. Nije relevantan publicitet, već proces i način stvaranja!
Osobno ću se zalagati i sudjelovati u svakom timskom radu za razvoj i napredovanje Tehničkog fakulteta u Rijeci, na svim nivoima, kompetentno i odgovorno. Volim svoj grad i iznimno mi je stalo da svi segmenti života budu na zavidnoj razini i da fakultet postane još poželjnije, traženo izvorište edukacije na području tehničkih znanosti.
Pripremila: Maja Vizjak
Fotografija: Nikolina Filipović
Hvala Studentski centar Rijeka
Prošlotjedna kolumna – Grad znanja: Kava, kolač, knjiga Jane Krišković Baždarić
