Dejan Bodul diplomirao je na Pravnom fakultetu, Sveučilišta u Rijeci. Nakon magisterija iz pomorskog procesnog prava, fokus mu je i dalje na izvanparničnoj materiji tako da je doktorat stekao iz područja stečajnog prava. Po njegovim riječima, ljubav prema pravu je naslijeđena od oca, koji je i sam bio dugogodišnji sudac, državni odvjetnik te odvjetnik. Nakon položenog državnog stručnog ispita, pravosudnog ispita, ispita za stečajnog upravitelje, javnobilježničkog ispita te 50-ak konferencija i preko 100-njak što stručnih i znanstvenih radova, najveća mu je želja spojiti praktični i znanstveni rad, dakle napraviti karijeru i izvan akademske zajednice što je zbog normativnih nedostataka pozitivnog radnog zakonodavstva za sada nemoguće.

Kako je sve krenulo?
Sve je krenulo planirano. Pravo je oduvijek bila želja. Štoviše ništa drugo nije bilo niti predmet interesa, barem profesionalnog. Naravno da sam kao mlađi planirao ostvariti i glazbenu karijeru jer sam se bavio glazbom, završi sam osnovnu glazbenu školu – smjer gitara, ali to je danas jedna lijepa uspomena i užitak u slobodno vrijeme kojeg imam jako malo. Danas je fokus na još jednoj izvanparničnoj disciplini, javnobilježničkom pravu, pogotovo javnobilježničkoj ovrsi. Da ne budem previše apstraktan, jer svi i onako krivo misle da je pravo suhoparna disciplina, istražujem, i to putem više projekata, je li postojeći institucionalan okvir ovrhe adekvatan, kakva treba biti struktura ovršnog sistema te kakav treba biti mehanizam kontrole ovrhe. Radi se o tri međusobno povezana pitanja koja predstavljaju bitnu odrednicu svakog sistema ovrhe, pa su i u fokusu moje analize.
Također moram istaknuti da mi je velika čast da sudjelujem na projektu PRAXIS IURIS, voditeljice prof. dr. sc. Gabrijele Mihelčić kojem je među ostalim i cilj pružiti primarnu pravnu pomoć najugroženijima.
Na koji način vašim studentima prenosite svoje znanje i iskustvo?
Živimo u vremenu brzih društvenih promjena u svim područjima ljudskog djelovanja, čija je navodna svrha stvaranje boljih životnih uvjeta za sve. U takvim okolnostima izuzetno je važno za pravnu znanost i praksu dati odgovarajuća objašnjenja o položaju prava, kako se ono tumači i razvija, a posebno kako se provodi u praksi, odnosno kako se donose i primjenjuju opći pravni akti, ponajprije ustav i zakoni. Ipak osobno uvijek kažem studentima da je moj posao naučiti ih kako bi se apstraktna pravna norma trebala oživjeti, ali da će ih nažalost praksa naučiti da to nije tako uvijek tako. Summa summarum volim prenijeti znanje, ali misli da je iskustvo neka osobna stvar i svako će od njih imati drugačija iskustva, neki bolja neki lošija…
Pravo je nama laicima uvijek zvučalo jako ozbiljno i nešto što se *buba napamet* kako danas u vrijeme Bolonje izgleda studirati pravo?
Nisam siguran da je tzv. bolognja poboljšala sustav studiranja na pravu, ali je nesporno kako globalne društvene promjene utječu na pravo u svim oblicima. U takvim se okolnostima pravna norma često nekontrolirano razvija i poprima nepoželjne karakteristike i smjer. Stoga bi ova moja generacija pravnika i teoretičara trebala biti odlučna u nastojanjima da ovu difuznu pravnu državu uvede u pravni poredak, da se suprotstavi daljnjem prodiranju sekularizma, pojednostavljenju i oštroj politizaciji te da obnovi klasični, stoljetni i dokazani pravni poredak. Ako se to ne dogodi, današnje, već bolesno društvo bit će još bolesnije, a pravda i pravedni zakon ostat će samo za pamćenje.
Kako provodite svoje slobodno vrijeme?!
Jako je malo slobodnog vremena, već 3 godine planiram kupiti bicikle za sebe i obitelj pa se nadam da će to biti razonoda u slobodno vrijeme…
Pošto sam po prirodi osoba kojoj je časa uvijek polu prazna, bolje da ne dijelim svoju viziju budućnosti sa čitateljima. Moja želja, ili vizija kako hoćete je da uvedem novi predmet koji bi se zvao Pravna kultura.
Dosta neprijatelja pita o stanju u pravosuđu, zašto ovako, zašto onako…..uvijek im kažem možda će biti i ljepših vremena u pravosuđu, ali nažalost ovo je naše…
Pripremila: Maja Vizjak
Fotografija: Petra Šporčić
Hvala Studentski centar Rijeka