Nikolina Radić Štivić diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U periodu od 1995.-2002. zaposlena je u arhitektonskim biroima u Beču i Zagrebu na poslovima arhitektonskog projektiranja. Ovlaštena arhitektica je od 1998., a ovlaštena urbanistica od 2016. Od 2002. zaposlena je u Gradu Rijeci, Odjelu gradske uprave za kulturu, a od 2007. ravnateljica je Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara u Odjelu za kulturu Grada Rijeke gdje radi na koordinaciji realizacije i izgradnje novih objekata ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad Rijeka kao i na koordinaciji realizacije čitavog niza programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara na području grada Rijeke. Od 2018. ravnateljica je Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
Kako je sve krenulo?
U mom slučaju bilo bi pretenciozno tvrditi da sam od malena znala čime se u životu želim baviti. Bila sam klasičan tip „štreberice“ koju je sve jednako jako zanimalo. Ljubav prema arhitekturi javila se tijekom srednje škole kada sam se proučavajući dostupnu literaturu počela susretati s ljepotom stvaranja novih prostornih i društvenih vrijednosti koje su ih pratile. Osjetila sam područje arhitekture kao ono koje će na najbolji način ispuniti moju ljubav i sklonost prema umjetnosti, tehnici, društvenoj odgovornosti i svemu onom što me zanimalo. I bila sam u pravu, studij arhitekture otvara vam cijeli niz područja i daje vam jako puno vještina koje su primjenjive u različitim poljima djelovanja.
Kulturna baština za nas je?!
Kao što sam prethodno navela, arhitekturu sam odabrala radi ljepote stvaranja novih vrijednosti. Tijekom studija te nove vrijednosti, u mom poimanju budućeg posla, predstavljale su projektiranje novih građevina, suvremeno oblikovnih elementata, stvaranje novih prostora, novih struktura. Prve godine rada provela sam u projektiranju, a onda projektiranje zamijenila upravljanjem projektima, njihovim kreiranjem i provedbom, stvaranjem financijskog okvira njihove realizacije. Još jedna promjena uslijedila je i ja sam projektiranje novih prostora zamijenila brigom o postojećim vrijednostima, brigom o kulturnoj baštini i tako već dvadeset godina. Od prvog radnog dana, koji je bio u jednom arhitektonskom uredu u Beču, počela sam se baviti projektima s temom revitalizacije postojećih prostora, promjenom njihove namjene, baštinskinskim resursima kao polazištem razvoja i stvaranja novih vrijednosti. U Beč sam otišla prvi put još za vrijeme izrade diplomskog rada. Bio je to odlazak sa ciljem stjecanja novih znanja i vještina i naravno ponovnog povratka nakon pet godina života i rada u tom prekrasnom gradu. Od tada se zapravo bavim projektima i programima koji revitaliziraju već postojeće prostore i strukture. Tijekom rada u Gradu Rijeci imala sam čast i zadovoljstvo biti dio uspješnog tima koji je radio na projektima revitalizacije industrijske baštine, uređenja arheoloških lokaliteta, programa obnove pročelja unutar kulturno-povijesne cijeline na području grada Rijeke i još čitavog niza projekata od kojih velik broj su bili i projekti finanacirani sredstvima Europske unije. Na primjeru jednog od njih, onog na revitalizaciji bloka Benčič pokazali smo koliko su to vrijedni prostorni resursi i koliko brigom o baštini i čuvanjem vrijednosti iz prošlosti moženo puno ponuditi našoj budućnosti. Revitalizaciju postojećih prostora, brigu o baštini vidim kao ključ održivog upravljanja prostorom uz stvaranje dodatne vrijednosti.
A danas ste arhitektica na čelu muzeja!
Studij arhitekture, koji bih kod ponovnog izbora ponovo odabrala, daje vam širinu, vještine, način pristupa svakom izazovu kao prilici da tražeći rješenja stvarte uvijek dodatne vrijednosti. Također, studij arhitekture uči vas važnosti timskog rada u postizanju rezultata, naučite kako prepoznati vrijednost svakog njegovog člana u ostvarivanju zajedničkog cilja i koliko je bitno brinuti o svakom od njih. Studij arhitekture nauči vas kako projicirati razvoj bilo kojeg procesa i kako njime upravljati.
Vrijeme u kojem živimo, krizna situacija u kojoj već nekoliko mjeseci živimo i radimo izuzetno je zahtjevno u svakom pogledu i sva ta znanja i vještine jako su važni.
Nekad sam projektirala muzeje i koordinirala izradu projekata njihove gradnje, a sada vodim jedan od njih. Sve su to djelovi jedne cjeline, znanja stečena u jednom od njih pomažu u drugima. Još jedan razlog koji ide u prilog ovoj kombinaciji je činjenica da smo jedan od onih muzeja koji su smješteni u vrijednim primjerima graditeljske baštine kakva je Guvernerova palača, a na čijem projektu revitalizacije Guvernerove palače s njenim perivojem aktivno radimo.
Planovi rada Muzeja?
Jedan od prioriteta rada našeg Muzeja rad je na izradi projekta proširenja i izrade novog stalnog postava na lokacijama u Guvernerovoj palači u Rijeci, Muzejske zbirke Kastavštine u Kastvu kao i Muzeja na otvorenom u sklopu Memorijalnog centra Lipa pamti u Lipi u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Kastvom i Općinom Matulji. Također, jedan od prioriteta je i realizacija projekta digitalizacije bogatog fundusa Muzeja s cljem zaštite muzejske građe, sadržajnog obogaćivanja i dodatnog poticanja razmjene i korištenje kulturnih sadržaja kako sa stručnom tako i najširom javnosti. Suvremena tehnološka rješenja mogu biti sjajni pomagači, ne samo za kvalitetniji svakodnevni stručni rad, nego i za proširenje komunikacijskog polja, distribuciju informacija i znanja. Tu je i već spomenuti projekt revitalizacije Guvernerove palače kojeg također pripremamo za sufinaciranje sredstvima fondova Europske unije putem zelenog pristupa obnovi kulturne baštine kao i korištenje digitalalne tehnologije u cilju što bolje prezentacije i proširenja stalnog postava kreirajući moderan muzej 21. stoljeća. Guvernerova palača jedna je od najljepših klasicističkih palača nad morem u svijetu, izvrstan je spoj arhitekture i topografije. Ova palača povezuje povijest našeg grada i naše županije, povijest o morima, ljudima i politici koji su njenu izgradnju potakli, sa životom danas, znanošću, umjetnošću, kreativnošću, pa i zabavom. Ona je centralna građevina riječkog zelenog pojasa u samom centru grada, rezultat rada velikog arhitekta i duha vremena u kojem je nastala. Muzej u suvremeno doba mora biti mjesto žive komunikacije i mjesto susreta s našom prošlošću koju čuvamo, mjesto dijaloga s našom zajednicom i našim posjetiteljima. Jako smo ponosni na činjenicu da smo postali prvi muzej u Hrvatskoj koji je osnovao Građansko muzejsko vijeće koje svojim radom pridonosi demokratizaciji i otvaranju muzeja prema zajednici te poticanju građana na uključivanje, predlaganje, osmišljavanje i provedbu muzejskih programa u skladu s interesima i potrebama lokalne zajednice. Situacija izazvana pandemijom bolesti COVID-19 kako u svemu tako i u radu muzeja prouzrokovat će brojne promjene i samo o nama ovisi hoće li one biti promjene na bolje. Na njih moramo odgovoriti na kvalitetan način gradeći naše društvo boljim u čemu muzeji svakako trebaju imati aktivnu ulogu. Jako je važno u svim svojim planovima i nastojanjima imati podršku u njihovoj realizaciji jer u protivnom to ostanu „samo planovi“. Prepoznajući naš Muzej kao važnu ustanovu u kulturi, ne samo u lokalnom kontekstu već regionalno i nacionalno, na bezrezervnoj podršci i pomoći u realizaciji svih programa i projekata našeg Muzeja htjela bih zahvaliti našem osnivaču Primorsko-goranskoj županiji, županu Zlatku Komadini i pročelnici Sonji Šišić.
U vremenu u kojem živimo mislim da je važno da u promišljanju budućnosti nastojimo prepoznati i identificirati vrijednosti koje naše društvo i nas kao ljude čine boljima više nego ikada, na njima uvijek bezrezervno ustrajati i uvijek imati hrabrosti biti pokretač pozitivnih promjena s ciljem podjele tih vrijednosti s najširim krugom građana.
If you want a change in future, be that change now. (Mahatma Ghandi)
Pripremila: Maja Vizjak
Fotografija: Tiffany Gašparini
Hvala Studentski centar Rijeka
