13.8 C
Rijeka
Srijeda, 21 travnja, 2021

Hrvatski kreativci: Brend”Pots & Spots” samo je dio kreativnosti Diane Lugović

Kad smo počele s pripremom ovog intervjua Diana je imala drugo prezime, ono mladenačko. U subotu je, unatoč neizmjesnim vremenima, održano vjenčanje te nas...

Grad znanja: Kava, kolač, knjiga Maje Đurđulov

Maja Đurđulov je asistentica na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci na kojem radi od 2013. godine. Diplomirala je talijansku filologiju na Sveučilištu u Trstu 2012. godine, a 2018. je godine doktorirala na Sveučilištu u Padovi na studiju „Znanost o jeziku, filologiji i književnosti“. Tijekom doktorskog studija istraživala je talijanski jezik kojim su se služile slabo obrazovane osobe u različitim vrstama pisama, u Rijeci od 1915. do 1945. godine, a koja se nalaze u spisima Riječke kvesture Državnog arhiva u Rijeci. Sudjelovala je na raznim znanstvenim skupovima u Italiji, Hrvatskoj, Portugalu, Slovačkoj te Bosni i Hercegovini, te na ljetnim školama u Švicarskoj i Sloveniji. Članica je Centra za jezična istraživanja Filozofskog fakulteta u Rijeci, ogranka Bilingualism Matters@Rijeka te udruge Dante Alighieri. Sudjeluje u organizaciji Stručnog usavršavanja za nastavnike talijanskog jezika „Suvremene teme iz talijanistike“, koji se održava svake godine na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Njezini glavni istraživački interesi uključuju talijanski jezik i književnost u Rijeci, dijastratičke varijetete talijanskog jezika, talijanski jezik na mreži te općenito sociolingvistiku suvremenog talijanskog jezika.

Kako je sve krenulo?
Od malena sam voljela jezike i književnost i ležali su mi ti predmeti u školi. Vjerujem da je sve to krenulo od obitelji, kao i većina stvari koje definiraju pojedinca. Uz djeda sam naučila pisati, dosta prije nego što sam krenula u školu, jer me često on čuvao dok su roditelji radili, a mama mi je čitala bajke iz jedne knjige na talijanskom jeziku čijih se priča i ilustracija i dan danas sjećam. U školi su me uvijek inspirirali sati književnosti, na kojima se moglo promišljati o pročitanim književnim dijelima, ali i sati u kojima se obrađivala gramatika nekog jezika, koja je manje kreativan, ali precizniji proces, što odgovara mom sintetičkom umu. Sigurna sam da su mojoj ljubavi prema jeziku i književnosti pridonijeli i profesori iz osnovne i srednje škole, zahvaljujući kojima su se moji interesi profilirali u smjeru humanističkih znanosti te čijih se određenih lekcija još uvijek sjećam. Naravno, kao i svako dijete, nisam imala jasnu viziju onoga što želim raditi kad odrastem, tako da su me u različitim fazama života intrigirale i profesije frizerke, novinarke, policajke i informatičarke. Nakon srednje škole imala sam mnogo otvorenih različitih opcija, od stranih jezika, komunikologije, informatike, do arhitekture. Roditelji su mi uvijek bili velika podrška u svemu, pa tako i u odabiru fakulteta nakon srednje škole. Savjetovali su mi da izaberem nešto što stvarno volim i što me zanima, imajući na umu budući posao koji bih voljela raditi, pa sam tako odabrala studij talijanskog jezika i književnosti. Budući da sam pripadnica talijanske manjine te sam pohađala talijansku osnovnu i srednju školu u Rijeci, i talijanski mi je materinski jezik, Filozofski fakultet u Trstu nametnuo se kao prirodan izbor, i zbog mogućnosti studiranja talijanistike u Italiji, ali i zbog relativne blizine Rijeci.

Kako ste se počeli baviti znanošću?
Već tijekom studiranja fascinirao me akademski svijet, mogućnost da se stvori profesija od proučavanja određenih tema te prenošenja stečenog znanja drugima. Znala sam da je ta ideja prilično teška za realizirati jer je za ulazak u taj svijet potrebno, osim predanosti i zalaganja, i ponešto sreće. No, izgleda da se meni sreća ipak osmjehnula, jer u vrijeme kada sam završavala diplomski studij, na Filozofskom fakultetu u Rijeci pokrenut je dvopredmetni preddiplomski studij Talijanskog jezika i književnosti pa sam ubrzo nakon diplome počela surađivati s novootvorenim Odsjekom za talijanistiku. Tu radim i danas, a upravo zato što sam dio odsjeka skoro od njegovog osnutka, veoma mi je stalo do njegovog razvitka i budućnosti. Biti dio malog i mladog odsjeka uvelike mi je pomoglo i da brzo naučim stvari koje nisu isključivo iz domene znanosti i nastave, nego se tiču i administracije samog odsjeka, njegovih financija, kadrovskih pitanja te planiranja nastavnog procesa.

Čime se trenutno baviš?
U međuvremenu sam upisala i završila doktorski studij na Sveučilištu u Padovi, na kojem sam analizirala pisma pisana na talijanskom jeziku u Rijeci između 1915. i 1945. godine koja se čuvaju u spisima Riječke kvesture Državnog arhiva u Rijeci. Analizirala sam dio fonda koji sadrži spise osoba za koje se smatralo da su bile opasne za sigurnost države, a u kojima se nalaze, osim osobnih i administrativnih dokumenata, i pisma upućena vlastima, kao i razglednice te privatna pisma. Moja je analiza bila usmjerena na jezik pisama čiji su autori bili obični ljudi koji, u većini slučajeva, nisu u potpunosti vladali pisanim jezikom. Korpus tekstova koji sam prikupila poslužio mi je i za neka druga istraživanja i radove koje sam predstavila na međunarodnim konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Proučavajući to područje, susrela sam se s nekim srodnim temama kojima bih se htjela nastaviti baviti. Jedna od njih je pismenost i kompetencije čitanja, pisanja i razumijevanja pročitanog teksta. Radi se o vrlo aktualnoj temi, nezavisno o jeziku o kojem se raspravlja, bio on talijanski, hrvatski ili neki drugi. Istraživanja su u proteklih nekoliko godina pokazala da veliki dio populacije ima određenih poteškoća u razumijevanju pročitanog teksta, npr. novinskog članka, i u pismenom izražavanju o nekoj temi. To često dolazi do izražaja na društvenim mrežama, gdje se osobe raznih dobnih skupina i s različitim razinama obrazovanja ne uspijevaju pismeno izražavati na zadovoljavajući način. Raditi na tim aspektima pismenosti nije bitno samo tijekom obrazovanja, nego bi trebalo prošiti svijest o važnosti načina na koji komuniciramo u svim sferama života, bez obzira na dob pojedinca. Tu svijest pokušavam prenijeti na studente te ih potaknuti na razmišljanje o tome kojim se jezikom služe u svakom trenutku, bilo da pripremaju seminarski rad u sklopu nekog kolegija ili šalju poruku prijateljima preko društvenih mreža, te je li taj jezik prikladan komunikacijskoj situaciji u kojoj se nalaze.

Tvoje slobodno vrijeme?
Koliko god voljela svoj posao i uživala u njemu, imam potrebu posvetiti se i svojim hobijima. Često to nije lako ostvariti, budući da kod kuće često pripremam nastavu, ispravljam kolokvije ili pripremam znanstvene radove, no pokušavam koliko god mogu odvojiti vremena za sebe. Budući da zbog posla provodim mnogo vremena sjedeći za računalom, u slobodno vrijeme volim se baviti fizičkom aktivnošću. Tijekom tjedna pohađam grupne treninge u kojima se kao primarni rekvizit koristi kettlebell, dok vikendom volim otići s dečkom u prirodu, na planinarenje, na izlet biciklom ili na more. Najviše me vesele druženja s obitelji i prijateljima, kojima se pokušavam posvetiti čim više, no uživam i u vremenu koje provodim sama, gledajući tv serije, čitajući knjige ili slušajući glazbu.

Smatram da je za kvalitetan život, i u osobnom i u profesionalnom aspektu, potrebno biti u dobrim odnosima sa samim sobom. Osjećati se dobro u vlastitoj koži, radeći konstantno na sebi, ali i prihvaćajući vlastite nedostatke i ograničenja, preduvjeti su za stvaranje čvrstih temelja u svemu što nas okružuje, pa tako i u odnosu s drugima. Ili, kao što je napisao Luigi Pirandello: „Quando uno è contento di se stesso, ama l’umanità“ (Kad je osoba zadovoljna sobom, voli ljude).

Pripremila: Maja Vizjak

Fotografija: Petra Šporčić

Hvala Studentski centar Rijeka

IVA RINČIĆ ZA ŽUPANICU

ZADNJE OBJAVE

AVON se zalaže za bolji, ljepši i očuvaniji svijet kroz brojne inicijative

U 2020. se za sve nas mnogo toga promijenilo, ali posebno za žene. Covid-19 pandemija uzrokovala je širenje rodnih razlika, unazadila zaposlenost i mogućnosti...

Matičnjak proizvodi za bolji imunitet i dobar osjećaj ovoga proljeća

Suzne oči, slabost, kašalj, začepljen nos, crvenilo, sve su to simptomi koju se javljaju kod osoba koje su alergičari. Izazivaju nelagodu i na jedan...

PRATITE NAS...

22,125ObožavateljiLajkaj
7,910SljedbeniciSlijedi
20PretplatniciPretplatiti

NE PROPUSTITE

Riječka vizažistica Iva Berišić otkriva kako se našminkati u petnaest minuta!

Kako se našminkati u 15 minuta? Pitanje je koje često sebi postavimo kada negdje žurimo. Dovoljno je znati samo par malih trikova zbog kojih...

Imaju li Riječanke stila i čiji stil posebno voli otkriva najpoznatija riječka modna blogerica Ester Gallo

Ester Gallo (1962.) radi kao tajnica predstojnika Klinike za dentalnu medicinu u KBC - Rijeka. Njena velika strast je moda, te je ona danas...

Jeste li čuli za pero®? Otkrivamo sve o uspješnoj poduzetničkoj priči iz Matulja!

Nešto je posebno u obiteljskim firmama koje ujedine snage kako bi osvojile tržište i predstavile nešto novo, svježe, posebno. Posebna je strast u pojedincima...