Grad znanja: Kava, kolač, informatika Ane Meštrović
G

Ana Meštrović je osnovnu te Prvu sušačku hrvatsku gimnaziju u Rijeci, smjer prirodoslovno-matematički završila Rijeci te potom diplomirala na Filozofskom fakultetu u Rijeci, smjer matematika i informatika. Potom upisuje poslijediplomski znanstveni studij „Informacijske znanosti“ na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. 2005. godine brani magistarski rad, a 2009. godine na istom fakultetu i doktorsku disertaciju.

Od 2001. godine radi na Odsjeku za informatiku Filozofskog fakulteta u Rijeci kao znanstveni novak te je od 2015. godine izvanredna profesorica na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci. U okviru znanstveno-istraživačkog rada bavi se s nekoliko područja: obrada prirodnog jezika, semantičke tehnologije, predstavljanje znanja, kompleksne mreže i analiza društvenih mreža. Trenutno vodi dva znanstvena projekta i suradnica je na još nekoliko znanstvenih i stručnih projekata, objavila je preko 70 znanstvenih i stručnih  radova, sudjelovala na brojnim konferencijama. Uključena je u aktivnosti vezane za popularizaciju znanosti, održala je niz javnih izlaganja i prezentacija u medijima.

Dobitnica je nekoliko nagrada: „Godišnja nagrada Grada Rijeke za istaknuti doprinos istraživanjima u području informacijskih znanosti usmjerenim na dobrobit zajednice“, „Nagrada za znanstvenu izvrsnost u projektnim aktivnostima“ koju dodjeljuje Sveučilište u Rijeci,  „Nagrada za transfer znanja“ koju dodjeljuje Zaklada Sveučilišta u Rijeci i tvrtka Alarm automatika; „Nagrada za nastavnu izvrsnost Sveučilišta u Rijeci u akademskoj godini 2016./2017“.

Kako je sve krenulo?

Moj prvi susret s pravim znanstvenim temama dogodio se vrlo rano. Još kao djevojčici u predškolskoj dobi nono Vlado mi je pokazivao primjerke časopisa Galaksija koji se bavio znanstvenim temama. Dobro se sjećam kako mi je objašnjavao o tome kako nam je najbliža zvijezda Alpha Centauri, pa što su atomi, koliko je velik broj gugol i slične zanimljivosti iz svijeta znanosti koje je čitao u Galaksiji. Čim sam krenula u školu pokazalo se da sam nadarena za prirodne znanosti, odnosno ono što danas nazivamo STEM područje (Science, Technology, Engineering, Mathematics).

Sklonost prema području STEM-a vjerojatno sam naslijedila od tate, diplomiranog inženjera strojarstva s kojim sam uživala rješavati složene matematiče zadatke. Ljubav prema matematici mogu zahvaliti i kvalitenim profesorima matematike koje sam imala još od osnovne škole. Tako sam već u petom razredu osnovne škole krenula na napredne matematičare i natjecanja iz matematike. Imala sam dosta dobre rezultate na tim natjecanjima, u sedmom razredu sam osvojila drugu nagradu na državnom natjecanju, a u srednjoj školi sam osvajala prva mjesta na gradskim i županijskim natjecanjima. Voljela sam sve prirodne predmete, pa sam birala prirodoslovno-matematičku gimnaziju i kasnije studij matematike i informatike.

Na zadnjoj godini studija mi je postalo jasno da ne želim prestati učiti i tada sam odlučila upisati poslijediplomski studij i baviti se znanošću jer će mi to omogućiti „vječno studiranje“. Planirala sam upisati magisterij iz matematike, ali igrom slučaja dogodilo se da se odmah kad sam diplomirala otvorilo mjesto znanstvenog novaka na tadašnjem Odsjeku za informatiku Filozofskog fakulteta u Rijeci te sam se odlučila tamo prijaviti. Tako sam (pred točno dvadeset godina) upisala magisterij iz informacijskih znanosti na Fakultetu organizacije i informatike. To se jako dobro posložilo jer se ja danas zapravo bavim područjima koja imaju veze s matematikom.

Ana Meštrović

Vaš rad danas?

Moj istraživački interes obuhvaća nekoliko područja, a znanstveni projekti na kojima radim uglavnom su iz područja obrade prirodnog jezika (engl. natural language processing, NLP). Obrada prirodnog jezika spada u domenu umjetne inteligencije i bavi se problemima vezanim uz komunikaciju između čovjeka i računala koja podrazumijeva razumijevanje prirodnog jezika te različite postupke automatske analize tekstova i slično. Neki od zadataka iz područja obrade prirodnog jezika jesu klasifikacija tekstova, analiza sentimenta, ekstrakcija ključnih riječi, detekcija tema u tekstovima, ekstrakcija informacija i strojno prevođenje.

Za takve postupke koriste se algoritmi temeljeni na strojnom učenju, posebno dubokom učenju koje je znatno napredovalo u zadnjih desetak godina. Područje umjetne inteligencije mi je oduvijek bilo zanimljivo i vrlo je uzbudljivo pratiti razvoj koji se trenutno događa. Pored toga, u svojim istraživanjima se bavim kompleksnim mrežama i analizom društvenih mreža (engl. Social network analysis, SNA) što je također jedno jako zanimljivo područje jer omogućava da primjenom algoritama saznamo npr. koji su najvažniji čvorovi u mreži, koji se čvorovi grupiraju u zajednice, koje su buduće poveznice u mreži, te na koji način se šire informacije u mreži.

Kombinacija oba područja (NLP i SNA) omogućava, pojednostavljeno rečeno, automatsku analizu velike količine tekstualnih poruka koje se šire na društvenim mrežama. Jedno takvo istraživanje je projekt InfoCoV („Višeslojni okvir za karakterizaciju širenja informacija putem društvenih medija tijekom krize COVID-19“) koji vodim od 2020. godine, a koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Na projektu se zajedno sa svojim timom bavim automatskom identifikacijom tema teksta/poruke u društvenim medijima, automatskim prepoznavanjem stavova javnosti (npr. pozitivni, negativni i neutralni) u tekstualnim porukama, analizom širenja informacija vezanim uz koronvirus na društvenim mrežama i općenito praćenjem infodemije.

Rezultati istraživanja daju uvid u to koje teme su bile koliko zastupljene u različitim razdobljima pandemije, te kakvi su bili stavovi javnosti prema određenim temama i kako su se mijenjali kroz vrijeme, koliko se određene teme retweetaju na Twitteru i dr.

Istaknula bih i jedan volonterski projekt SyllAssist u okviru kojeg sam ostvarila zanimljivu suradnju i transfer znanja s tvrtkom OmoLab. Priča je krenula još 2016. godine kada sam zajedno s kolegicama Sandom Martinčić-Ipšić i Miahelom Matešić osmislila i implementirala algoritam za rastavljanje na slogove za hrvatski jezik. Nama je algoritam trebao za istraživanja vezana uz statistiku slogova i sintezu prirodnog govora, a rezultate istraživanja objavile smo u časopisu Govor.

Početkom 2018. godine kontaktirali su nas programeri koji su radili aplikaciju za tvrtku OmoLab ako im možemo pomoći oko razvoja algoritma za rastavljanje na slogove. Oni su algoritam htjeli koristiti za razvoj mobilne aplikacije OmoReader koja olakšava čitanje osobama koje imaju poteškoće u čitanju. Jedna od značajki te aplikacije je da prikazuje tekst tako da se rastavi na slogove i tako ponudi preglednije čitanje. Kolegice i ja smo odmah pristale na to da se naš algoritam koristi u takvoj aplikaciji i pomogle u implementaciji.

Taj projekt je prepoznala i Zaklada sveučilišta u Rijeci i tvrtka Alarm automatika, te nam je uručena nagrada za transfer znanja. Suradnju s tvrtkom OmoLab nastavila sam i kroz još jedan projekt u 2020. u okviru kojeg su razvijeni algoritmi za rastavljanje na slogove za engleski, španjolski i talijanski jezik.

Slobodno vrijeme…

Slobodno vrijeme uživam provoditi s obitelji, sa suprugom i dvoje djece (sin Viktor ima 12 godina, a kći Julija ima 4 godine). Volim šetnjice s djecom, kavice u gradu ili na Trsatu, obiteljska druženja za praznike, ljetovanja i putovanja s obitelji. Dio slobodnog vremena provodim vrlo jednostavno, tako da se skroz isključim iz svakodnevnice, surfam internetom, pogledam dobar film ili čitam. Od filmova najviše volim SF koji se pojavi, čak i „trash“, a volim i napete trilere. Kada su knjige u pitanju, tu sam puno više izbirljiva i preferiram knjige koje su „teške“ za čitati. Iako nije uvijek u prvom planu, imam umjetnički senzibilitet, tako da volim umjetnost, arhitekturu, dizajn, uređenje interijera, modu…

Trenutno, u nedostatku vremena, takav sadržaj konzumiram u digitalnom obliku, na Instragramu, YouTubeu i drugim društvenim mrežama. Voljela bih odlaziti na izložbe, predstave i koncerte kao nekad, ali mislim da ću za to opet imati vremena tek kad djeca budu veća.

Moj posao je predivan, kreativan i omogućava mi stalno učenje novoga, baš kao što sam to i poželjela na početku karijere. Osim istraživanja, pisanja znanstvenih radova, prezentacija na konferencijama, vođenja projekata, popularizacije znanosti, tu je i nastava koja je puno više od samo predavanja i ispita. Nastavne aktivnosti uključuju i mentoriranje studenata, stručne projekte i usavršavanja, kreiranje novih predmeta i novih studijskih programa i drugo. Volim vidjeti naše studente na obranama diplomskih radova kada pokažu koliko su naučili i napredovali kroz studij.

Posebno mi je drago kada uspijem studente zainteresirati za znanost i istraživanje. Rad u akademskoj zajednici zahtjeva puno vremena i rekla bih da to nije samo posao već i životni stil. O istraživanjima volim razmišljati i u slobodno vrijeme i često se bavimo projektima i izvan radnog vremena.  Važno mi da imam pomoć obitelji, moji roditelji i svekrva uskaču oko čuvanja djece kada god je potrebno. Obitelj mi je velika podrška u svemu što radim.

Pripremila: Maja Vizjak

Fotografija: Nikolina Filipović

Hvala Studentski centar Rijeka

KONCEPT MAŽARspot_img

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime
Captcha verification failed!
Captcha korisnički rezultat nije uspio. molimo kontaktirajte nas!

novosti

povezani članci