Anđelko Milardović, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju svoj znanstveni put započinje na studiju politologije u Ljubljani i Zagrebu gdje je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu 1986. obranio je magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji Arnolda Gehlena te je 1989. doktorirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu na temu Spontano i institucionalno političko djelovanje.
Bio na studijskim boravcima u Göttingenu (1987.) na Georg August Universität, Bonnu (1992.), Beču(1992.), Heidelbergu (1994.), Institut für Politikwissenschaft. Bio stipendist DAAD Stiftung. Sve znanstveno-nastavne izbore ostvario je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti je profesor političkih znanosti u trajnom naslovnom zvanju i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju pri Institutu za migracije i narodnosti, u kojem je zaposlen od 1987. godine.
Voditelj je međunarodnog znanstvenog projekta Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija u Europskoj uniji (http://globe-migrant.com/) koji se realizira na Institutu za migracije i narodnosti u suradnji sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu. Autor je trojezičnog Demos Migrant Portala (www.demosmigrantportal.com ). U Osijeku je osnovao nakladničku kuću Pan liber iz područja političkih znanost. Kao urednik objavio osamdesetak naslova iz političkih znanosti. Početkom 2000. u Zagrebu je utemeljio Centar za politološka istraživanja (CPI).Godine 2013. Utemeljio je Institut za europske i globalizacijske studije (www.inegs.com), prvi digitalni think-tank u Republici Hrvatskoj. Uz znanstveno-istraživački rad djelovao je na više sveučilišta i visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Politologiju je predavao na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilištu u Dubrovniku. Trenutno predaje na Sveučilištu Sjever, Koprivnica – Varaždin. Sociologiju kulture predavao je na Visokoj školi za komunikacijski menadžment Edward Bernays u Zagrebu.
Na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo Algebra iz Zagreba izvodio je kolegij Sociologija informacijskoga društva cyber kulture. U okviru poslijediplomskog studija Marketing posebnih područja na Sveučilištu u Osijeku predavao je Politički marketing. Na doktorskom studiju Sveučilišta Libertas izvodio je kolegij Globalizacija. Objavio je više znanstvenih radova i trideset knjiga iz područja političkih znanosti, sociologije i političke filozofije. Autor je drugog izdanja sveučilišnog udžbenika Uvod u politologiju (2014.) i knjige Znanje o politici i hrvatska politologija u europskom kontekstu (2020.). Sudionik je više međunarodnih znanstvenih konferencija iz područja političkih znanosti. Bio je kolumnist i feljtonist u listovima Slobodna Dalmacija, Vjesnik, Večernji list, Glas Slavonije. Od 2013. politički je analitičar u medijima kao što su HTV, Tportal, Al Jazeera, N1 televizija, portal Direktno. Godine 2021. Kandidira se u HAZU, razred društvenih znanosti.
Kako je sve krenulo?
Teško pitanje! Počelo je iz nesvjesnog! Zatim iz želje stjecanja znanja. Zapravo je sve počelo na prvoj godini studija politologije na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Na prvoj godini studija objavio sam prvi znanstveni rad u časopisu studenata politologije Zoon politikon (1977.). Kasnije sam objavio bezbroj prikaza, recenzija i ogleda u časopisima iz područja društvenih znanosti. Bio sam vanjski suradnik znanstvenog III. programa Radio Zagreba. U časopisima sam objavljivao do sredine devedesetih, kad sam prestao pisati za časopise, fokusiravši se isključivo na knjige, znanstvene monografije iz političkih znanosti, sociologije i političke filozofije.
U doba pobjede scijentografijske metode njezinih protagonista, knjige su u međuvremenu izbačene iz ocjenjivanja/vrijednovanja. Ako se vrijednuju, dobivaju mali broj bodova. Vrijednuju se članci, ponajprije oni potpisani s nekoliko autora, tako da se ne zna tko je pravi autor. Knjige su u scijentografijskom modelu znanosti marginalizirane i žrtvovane. Aktere u znanstvenom sustavu kreiranom po STEM modelu smatram zarobljenicima puževih kućica. Svaki zarobljenik da bi skočio iz jedne zarobljeničke u drugu zarobljeničku kućicu, treba ispuniti normu. Ispunjavajući normu/kućicu za višu zarobljeničku kućicu, zarobljenici sustava, nemaju vremena za kreaciju, slobodno bavljenje znanošću. Napreduju kao zarobljenici popunjavajući kućice.
I to je njihovo prokletstvo determinirano pravilima birokratsko scijentističkog uma. Baš ih žalim! Riječ je o znanosti zarobljeničkog uma po modelu mišolovke, a ne o “radosnoj znanosti”, prožetom slobodom igrom. No vratimo se knjigama! Knjige su u semiotičkom smislu kompleksniji tekst od članka u časopisu. Ovo kako se razvija, znak je dekadencije kulture zato što je knjiga u povijesti civilizacija održala civilizacije. Danas u doba postmoderne kulture u kojoj zahvaljući novim medijima, knjiga se smatra zastarjelim gutembergovskim medijem.
Smatram da je došlo do urašavanja kulture znanstvenog obrazovnog sustava uslijed trijumfa tehno-logičkog uma, STEM nasilničke ideologije i ekspres proizvodnje doktora na tekućoj traci u zemji koja je pred demografskim slomom. U vrijeme mojeg studiranja takmičili smo se tko će više knjiga kupiti i pročitati, raspravljali smo do dugo u noć o pročitanim sadržajima. Danas se o pročitanom više ne raspravlja. Otvaranje rasprave izaziva nelagodu.
Na pitanje, tko je sve utjecao na razvojni put odgovaram ovako?! Ponajprije profesori filozofije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Značajan utjecaj imali su filozofemi iz povijesti filozofije Platon, Aristotel , Descartes, Kant, Hegel, Husserl i svakako Martin Heidegger. Zatim pisci iz europske književnosti, s naglaskom na njemačku književnost gdje izdvajam Thomasa Manna. Iz hrvatske književnosti, svakao je utjecao Miroslav Krleža. Glede politologije, bio sam pod snažnim utjecajem njemačkih politologa.
Svakako, najznačajniji autor koji je utjecao na moj razvoj bio je njemački politolog Klaus von Beyme. Kad sam se počeo baviti sociologijom globalizacije, važan utjecaj imao je Ulrich Beck s teorijom refleksivne modernizacije (individualizacija, društvorizika i globalizacija). U sociologiji je bilo različitih utjecaja, poglavito onih iz sociologije znanja (Berger-Luckmann) i fenomenološke sociologije. Na kraju teško mi je opisati sve moguće utjecaje. To je zapravo nemoguće! Kako nabrojiti različite utjecaje na formatiranje osobe koja čita već pedeset godina i više. To je povijest utjecaja!
Vaš rad na Institutu za migracije i narodnosti?
U Institut sam s pozicije srednjoškolskog profesora u Osijeku došao 1987.godine u tadašnji Centar za migracijska istraživanja koji je kasnije prerastao u Institut za migracije narodnosti. U tom Institutu vodio sam projekte na tragu istraživanja migracijske politike, globalizacije migracija te fenomenologije stranca. U mojoj bogatoj znanstvenoj produkciji izdvajam znanstvenu monografiju Stranac društvo.
Fenomenologija stranca i ksenofobije koju sam objavio u sklopu jednog znanstvenog institutskog projekta. I dalje uspješno zabijam golove! Migracije su za mene bile i ostale vječna i mučna tema. Zašto? Zato što sam živio, studirao radio u najmanje dvanaest gradova. Identitetski sam negdje između. A možda nigdje?! Teško igdje ukorijenjen! Zapravo sam ne svojom voljom samo migrant! A onda me spletom okolnosti zapalo da se znanstveno bavim istraživanjem migracija. Institut je bio višedesetljetna kućica bitka, gdje sam uz tekuće obveze razvijao političke znanosti. Kao budući penzioner, Institutu želim sve najbolje!
Više o novoj knjizi koja je upravo izašla?
Knjiga se zove Pandemija Covid-19 i rat Rusije protiv Ukrajine, pandemije, ratovi, demografski lomovi, prisilne migracije kroz povijest civilizacija.Globalno društvo rizika. (https://inegs.com/pandemija-covid-19-i-rat-rusije-protiv-ukrajine/). Počeo sam je pisati početkom pandemije 2019. , a dovršio sam je u Splitu krajem rujna 2022. Knjiga se bavi ispreplitanjem pandemija i ratova kroz povijest civilizacija. Pisana je u izvanredenom stanju, stanju pandemije, slikama smrti iz Bergama gdje su ljude pokapali kao zadnje “beštije” te rata u Ukrajini sa strahom od totalnog uništenja ljudske vrste od strane nukelarnog luđaka ili novog Nerona iz Kremlja.
Ovo je vrlo kompleksna knjiga koja se bavi novom kompleksnošću. Kakav predmet, takav sadržaj, takav autor. Kakav?! Kompleksan! Ova mi je jedna od najdražih knjiga. Pisao sam je uz pomoć znanstvene metodologije s hermenutičkim alatom, iskustvenom metodom, metodom neposrednog promatranja i proživljanjavanja u vremenu 2019.-2022., kad su ljudski životi bili izloženi pogibelji, kad je bitak mogao biti ništavan, i kad su nas događaji, ne našom voljom natjerali da plešemo paklenski ples na vrhovima vulkana. Pleši ili umri na vrhu vulkana! Niti jednu knjigu koji sam do sada napisao, nisam tako snažno proživio kao ovu.
Recenzent i kolega Žarko Paić je napisao, da sam “napisao knjigu visokog rizika”. Tek kad je izašla, vidio sam da je recenzent moj dragi kolega bio u pravu. Ovo je doista knjiga “visokog rizika” kao izraz duha vremena. Napisao sam je! Dok pišem(o) postoji(mo)! Nas dvojica “pajdaša” s godine ukupno smo napisali i objavili malu biblioteku iz područja društveno humanističkih znanosti. Za nas nije bilo mjesta na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu.
U vaše slobodno vrijeme?
Od fizičkih aktivnost kad sam u Zagrebu, redovito prakticiram pješačke ture. Dnevno prijeđem sedam, a nekad do deset kilometara. Pješačim od Malešnice do centra Zagreba. Tura reda veličine sedam kilometara. Ljeta provodim u Splitu. Ništa kontra Splita! Rezervirana su za plivanje i vožnju biciklom, pješačenja po Marjanu. Tu imam kondicijske pripreme. Jerbio ovo treba sve “izdurat” i ne “molat”. Prije dva ljeta vozio sam bicikl na Braču. Od Supetra do Pučišća i natrag ima oko pedeset kilometara. Za jednog budućeg “penšjunata”, nije loše! Zar ne?! U slobodno vrijeme, poglavito ljeti, čitam djela iz književnosti i filozofije. Prije Korona diktature, putovao sam u Istanbul, Pariz, Hamburg, Milano, Barcelonu, Lago di Como. Onda je došla korona diktatura. Reducirala su se putovanja. Biopolitičari rekli su nam “stojte doma”! Nismo mogli ništa “parićat”! Šteta!
Pripremila: Maja Vizjak
Fotografija: Magdalena Štibohar
Prethodni tekst – Grad znanja: Kava, kolač, edukacija s Natashom Kathleen Ružić
