Suzana Jurin doktor znanosti iz lingvistike, grane germanistike i izvanredni je profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci, na Odsjeku za germanistiku. Nakon gimnazije završila je diplomski studij Njemačkog jezika i književnosti i Engleskog jezika i književnosti (Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište Humboldt u Berlinu), te stekla naziv diplomirani profesor Njemačkog jezika i književnosti i Engleskog jezika i književnosti. Zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, na Odsjeku za germanistiku. Magistrirala je na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je obranila doktorsku disertaciju pod nazivom Tekstne vrste u korporativnom menadžmentu na Sveučilištu u Zadru. Od 2011. do 2017. obnašala je dužnost Pročelnice Odsjeka za germanistiku. Drži nastavu na mnogim kolegijima iz područja lingvistike, kao npr. Lingvistika njemačkog jezika, Sintaksa njemačkog jezika, Komunikacijski stilovi, Kognitivna lingvistika, Tekstna lingvistika. Bavi se lingvistikom teksta i tekstnih vrsta, modelima i stilovima komunikacije, te istražuje odnos teksta i emocije. Od 1998. do 2011. bila je vanjski suradnik na Medicinskom fakultetu, od 2005. do 2011. vanjski suradnik na Akademiji za primijenjenu umjetnost, od 2011. do 2015. vanjski suradnik na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci kao docent na lingvističkim kolegijima, a od 2008. surađuje s Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom komorom u Rijeci. Mentor je na poslijediplomskom doktorskom studiju „Humanističke znanosti“ Sveučilišta u Zadru, te je vanjski suradnik na Interdisciplinarnom doktorskom studiju Andrassy Universität Budapest, gdje predaje i surađuje na kolegijima „Kommunikation und Manipulation“ i „Politische Kommunikation und Mediation“. Objavila je ukupno 3 znanstvene knjige i 28 znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu, sudjelovala je na 45 međunarodnih znanstvenih skupova, te je bila istraživač na znanstvenom projektu pod nazivom: Croatia as a virtual tourist destination: A linguistic and sentiment analysis.
Kako je sve krenulo?
Fascinacija stranim jezicima je bila moj prirodni put od djeteta koje je odrastalo dvojezično u Republici Njemačkoj kada mi je prvi jezik bio zapravo njemački uz materinski hrvatski koji sam govorila sa roditeljima kod kuće, te je moje zaljubljivanje u engleski jezik, engleski humor te englesku književnost uslijedilo u kasnijim fazama mojega školovanja. Tome se još pridružila i moja potreba, tj. ovisnost o putovanjima te radoznalost koju su mogle zadovoljiti samo uvidi i iskustva drugih naroda i zemalja, različiti i egzotični pejzaži drugih kontinenata. Uslijed svega toga pojavila se i potreba promatranja i komparacije različitih jezika i jezičnih sustava (različiti sociolekti karakterizirani su različitim usustavljenjem) te me je to dovelo do daljnjeg istraživanja i školovanja na poslijediplomskom i kasnije doktorskom studiju iz lingvistike. Dok se sve to događalo, na Filozofskom fakultetu u Rijeci se razvijao Odsjek za germanistiku na kojemu sam se ja zaposlila kao mlada asistentica. To je probudilo ovu moju drugu, manje egoističnu stranu karaktera, a to je želja i potreba za širenjem i dijeljenjem znanja, te rada s mladim zainteresiranim studentima. Taj dio rada na fakultetu je najljepši! Ja vam ne mogu opisati tu radost i ponos kada imate ispred sebe grupu studenata koji ne kriju svoju radoznalost i kreativnost za novim i fascinantnim te upijaju svaku vašu rečenicu, sugestiju, prijedlog! Vjerujem da je to ono što svakoga profesora koji predaje na bilo kojoj instituciji, a tako i na fakultetu drži do kraja radnog vijeka!
Vaš daljni put…
Put svakog znanstvenika je sličan, a to mislim na način da sva pitanja i teme s kojima ste bili fascinirani na početku znanstvene karijere, a na koje ste s vremenom pronašli odgovore, napuštate te se posvećujete uvijek novim područjima. Tako se moj interes vremenom usmjerio prema tekstu i tekstnim vrstama, te je većina mojih dosadašnjih znanstvenih radova iz područja tekstne lingvistike. Znate, tekst vam je zapravo fascinantna lingvistička pojava koja se može istraživati iz različitih perspektiva. Tako zadnje 3 godine mene i moj tim sa zadnjeg znanstvenog projekta koji se bavio lingvističkom perspektivom analize sentimenta, intrigiraju tzv. lingvistički sentiment triggeri u različitim tekstnim vrstama. Ta perspektiva analize teksta je nešto čime ću se baviti u narednom periodu. Što se tiče samog rada u nastavi i na fakultetu sa studentima koji studiraju njemački jezik i književnost, cilj mi je motivirati i animirati određene zainteresirane studente za rad na fakultetu i interes za znanost jer se nažalost događa da je jako mali broj tih mladih dobrih studenata zainteresiran za daljnje školovanje na poslijediplomskim ili doktorskim studijima. Studenti sadašnjih generacije uglavnom imaju za cilj završetak studija i zapošljavanje u inozemstvu, a mene bi jako veselilo da taj korpus germanista koji ima za cilj zaposliti se u inozemstvu razmišlja i o zapošljavanju u znanosti ili visokom obrazovanju.
Kako provodite svoje slobodno vrijeme?
Svoje slobodno vrijeme izuzetno cijenim i zato ga vremenski i tematski strogo odvajam od svog znanstvenog i fakultetskog. Moj bijeg u neku drugu stvarnost je boravak na moru s obiteljskim plovilom, u pratnji samo svoje bolje polovice ili u širem obiteljskom izdanju, po mogućnosti u što dužem vremenskom periodu. Tu privilegiju morskih radosti zbog života na obali produžili smo na vrijeme od svibnja do kraja studenog svake godine. Taj užitak mira i transcendencije, te morske vode na koži od svibnja do kasne jeseni mi ne može zamijeniti nikakav wellness ili neki drugi koncept oporavka i užitka tijela i duha.
Osim toga ja i moja kćer koja je studentica u drugome gradu imamo tradiciju zajedničkog putovanja (putovanje samo za nas cure!) minimalno jednom godišnje. Nekoliko puta godišnje otputujem i u prekrasni grad Zadar na punjenje baterija te se vratim puna novih i kreativnih ideja. Ako je ovo trenutak da se razgolitim do kraja onda ću priznati da sam veliki zaljubljenik u umjetnost, dizajn i estetiku, te tome posvećujem veliki dio svojeg slobodnog vremena. Zbog toga jako mali broj umjetničkih izložbi te različitih drugih događanja vezanih uz kulturu, dizajn i modu prođe bez moje pažnje i nazočnosti.
Misao Georga Moorea koja me je cijelog života vodila i koja se može interpretirati doslovno ali i preneseno u svim sferama osobnog života, a koju bih voljela prenijeti na sve svoje bivše, sadašnje, buduće studente i na moju kćer jest:
„Der Mensch bereist die Welt auf der Suche nach dem, was ihm fehlt. Und er kehrt nach Hause zurück, um es zu finden“ , a koja bi u slobodnom prijevodu glasila: Čovjek proputuje svijet u potrazi za onim što mu fali i vrati se kući to pronaći.
Pripremila: Maja Vizjak
Fotografija: Tiffany Gašparini
Hvala Studentski centar Rijeka
