13.8 C
Rijeka
Srijeda, 27 listopada, 2021

Vikend ideja: Gorski kotar prava je gorska bajka

Ima li išta ljepše nego pravi jesenski sunčani dan provesti u prirodi? Šuma, svjež zrak, daleko od grada i urbane sredine formula su koja...

Grad znanja: Kava, kolač, dječja onkologija Jelene Roganović

Jelena Roganović je osnovnu školu, opću gimnaziju i medicinski fakultet završila u Rijeci. Već za vrijeme studija bavila se istraživačkim radom, kao demonstrator na farmakologiji sudjelovala u obrazovnom procesu, aktivno učestvovala na studentskim kongresima medicine i na međunarodnim razmjenama studenata. Rado ističe da ju je u znanstveno-istraživački svijet uveo prof.dr.sc. Ante Simonić. Diplomirala je prva u generaciji i dobila Sveučilišnu nagradu za najboljeg studenta Medicinskog fakulteta u Rijeci. Završila je dva poslijediplomska studija: “Opća patofiziologija” i “Medicina razvojne dobi”. Magistarski rad pod naslovom “Uloga kolinergijske neurotransmisije u hipotalamusu u regulaciji tjelesne temperature kod štakora” obranila na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1985. godine. Od 1985. godine zaposlena je u Klinici za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra u Rijeci. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila je u Rijeci 1990. godine, nakon čega se bavi pedijatrijskom hematologijom i onkologijom. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Genetski čimbenici u onkogenezi razvojne dobi” obranila je 1997. godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Godine 2002. priznat joj je naziv primarijus, a 2003. uža specijalnost iz pedijatrijske hematologije i onkologije. Godine 2002. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta u Rijeci, 2005. za izvanrednog profesora, 2009. u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika, 2010. za redovitog profesora i 2015. za redovitog profesora u trajnom zvanju.

Usavršavala se u mnogim znanstvenim i stručnim institucijama u zemlji i inozemstvu, a posebno ističe stipendiju i studijsku godinu na Sveučilištu u Padovi.  Aktivno je učestvovala u desetak domaćih i inozemnih znanstveno istraživačkih projekata. Kontinuirano publicira nastavne tekstove te znanstvene i stručne radove u indeksiranim časopisima. Recenzent je nekoliko sveučilišnih udžbenika i priručnika te više od 50 domaćih i inozemnih znanstvenih i stručnih časopisa. Niz godina je pozvani predavač na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. Član je dvadesetak domaćih i međunarodnih stručnih društava od kojih u nekoliko sudjeluje u izvršnim funkcijama. Također je član nekoliko radnih skupina i povjerenstava Ministarstva zdravstva – Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za rijetke bolesti, Povjerenstva za izradu i praćenje Nacionalnog plana protiv raka te Povjerenstva za pedijatrijsku onkologiju.

Javni je djelatnik u promociji i širenju struke te humanizaciji bolničkog liječenja. Aktivno surađuje s udrugama roditelja i pacijenata. Za svoj rad primila je više priznanja i nagrada, među kojima Godišnju nagradu Grada Rijeke 2012. godine za primjenu holističkog pristupa u liječenju djece te povezivanje znanosti, kulture, zdravstva i neprofitnog sektora na dobrobit zajednice. Ističe nagradu Zaklade Sveučilišta u Rijeci za ak. godinu 2012./2013. za biomedicinske i biotehničke znanosti, nagrade „Najdoktor“ za 2015, 2016, 2017, 2018, 2019. i 2020. godinu te Priznanje Hrvatskog pokreta za prava pacijenata za doprinos razvoju kulture poštovanja i promicanja prava pacijenata. Od 2006. godine pročelnica je Odjela za hematologiju i onkologiju Klinike za pedijatriju. Značajno je poboljšala rezultate liječenja djece s malignim bolestima i ponosno naglašava da je riječka dječja onkologija od 2019. godine u Europskoj referentnoj mreži pedijatrijskih onkoloških centara. Upravo njenim dugogodišnji zalaganjem onkologija je 2012. godine preseljena u potpuno obnovljen i suvremeno opremljen prostor čime su bitno poboljšani uvjeti liječenja djece s malignim bolestima. Trenutno obnaša dužnost pročelnice Zavoda za hematologiju, onkologiju i kliničku genetiku, predstojnice Klinike za pedijatriju KBC Rijeka i pročelnice Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Kako je sve krenulo?

Kao gimnazijalka sam prvenstveno razmišljala o studiju filozofije i logike na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Pod utjecajem roditelja trebalo je izabrati u Rijeci fakultet „u slučaju da se ne uspijem upisati u Zagrebu“. U mom gradu je najbliža mojim željama bila medicina. Nakon što sam postigla prvo mjesto na klasifikacijskom ispitu, bila sam uvjerena da je baš medicina studij za mene, a i danas mislim da to nije bila slučajnost. Tijekom studija medicine maštala sam da ću kada postanem liječnik sudjelovati u humanitarnom projektu „Liječnici bez granica“ i pružati pomoć siromašnoj i gladnoj djeci u Južnoj Africi. Ostala sam u Rijeci i specijalizirala pedijatriju. Nakon položenog specijalističkog ispita iz pedijatrije upućena sam na tromjesečnu edukaciju iz onkologije u Zagreb. Nedugo nakon toga dobila sam stipendiju Sveučilišta u Padovi za molekularna istraživanja raka, a boravak sam iskoristila i za stručni rad u padovanskoj klinici za dječju onkologiju. Ovaj spoj istraživačkog i kliničkog rada dao je pečat mom kasnijem profesionalnom životu. Povratak u Rijeku bio je izazov za promjene i poboljšanja. Sretna sam što sam u tome uspjela.

Fotografija uz dopuštenje.

Vaš rad danas

Pedijatrijska onkologija je okosnica mog rada. To je izuzetno kompleksna i zahtjevna struka, ali i jedna od najuspješnijih priča u povijesti suvremene medicine. Pred pet decenija je stopa izlječenja djece s malignim bolestima bila manja od 10%, a danas je više od 80%. Osim toga, sve se više pažnje posvećuje kvaliteti života bolesne djece i kasnim posljedicama liječenja. Nova saznanja o dječjem raku, novi lijekovi i protokoli liječenja zahtijevaju od nas liječnika stalno učenje i povezivanje s europskim mrežama profesionalaca. Više od deset godina sam angažirana u raznim europskim stručnim organizacijama. Navest ću samo značajnije aktivnosti. U Internacionalnoj grupi za liječenje pedijatrijskih leukemija i limfoma (International BFM Study Group) sam članica Odbora za praćenje ranih i kasnih posljedica terapije. Kao član Europske grupe za pedijatrijsku onkologiju (SIOPE – European Society for Paediatric Oncology) bila sam suradnica u nedavno završenom trogodišnjem europskom projektu kojem je cilj omogućiti svoj djeci s malignim bolestima u Europi jednaku onkološku skrb. Poznato je, naime, da je preživljenje djece s malignim bolestima u zemljama Istočne Europe 10 do 20% niže od onog u zemljama Zapadne Europe. Nadalje, članica sam Izvršnog odbora PanCare organizacije, multidisciplinarne paneuropske mreže profesionalaca koja se bavi kasnim posljedicama antitumorskog liječenja i kojoj je primarni cilj omogućiti svakoj osobi u Europi koja je liječena u djetinjstvu zbog maligne bolesti optimalnu dugotrajnu skrb. Procjenjuje se da u Europi živi između 300.000 i 500.000 osoba koje su u mladoj dobi liječene od raka. Danas znamo da 60% preživjelih ima najmanje jedan kronični zdravstveni problem, a 30% ima ozbiljne dugotrajne posljedice. Trenutno u okviru PanCare-a provodimo istraživanje o utjecaju Covid 19 pandemije na preživjele osobe. Članica sam i Izvršnog odbora EXPERT grupe – Europske kooperativne grupe za rijetke tumore u djece i adolescenata. Intenzivno privodimo kraju trogodišnji projekt financiran od Trećeg zdravstvenog programa Europske unije PARTNER (Paediatric Rare Tumours Network – European Registry Project, 2017 – 2020). Od 2019. godine radim u još jednom europskom projektu – EuNet-INNOCHRON – koji istražuje benigni poremećaj krvi, kroničnu neutropeniju, u djece i odraslih. Lista mojih aktivnosti je puno dulja, ali je dobar osjećaj družiti se s kolegama koji slično razmišljaju i koji ulažu znanje i energiju u globalni napredak liječenja djece i adolescenata s krvnim i malignim bolestima. Još je bolji osjećaj kada se Vaš glas sluša i poštuje na europskom nivou, a rezultati se postižu i nižu.

Vaše slobodno vrijeme

Imam vrlo malo slobodnog vremena i ono mi zvuči poput luksuza. Zato ga nastojim kvalitetno iskoristiti, najčešće s obitelji. Malo vremena provodim ispred televizora, a još manje na društvenim mrežama. Barem jedan sat dnevno izdvojim za omiljenu šetnju sa svoja dva labradora. Sama uređujem vrt i okućnicu, redovita fizička aktivnost mi godi. Dio slobodnog vremena mi služi za završavanje nedovršenih privatnih obaveza. Slobodno vrijeme vikendom (a najčešće mi je jedan dan radan) provodim u druženju s prijateljima i boravku u prirodi. Volim čitati, pjevati, plesati, putovati, ali vremena za privatna putovanja je malo. Službena putovanja, a do lockdown-a sam putovala barem dva puta mjesečno, uvijek nastojim obogatiti sadržajima koji me vesele, poput posjete nekoj izložbi, muzeju ili kazališnoj predstavi. Na kraju dana se često upitam što sam i zašto radila i najčešće se osjećam ispunjeno. 

Pripremila: Maja Vizjak

Fotografija: Tiffany Gašparini

Hvala Studentski centar Rijeka

ZADNJE OBJAVE

Avon udruzi SVE za NJU! donira 60.000kn za borbu protiv raka dojke

BUDI ZDRAVA, mjesec borbe protiv raka dojke   Listopad je mjesec u kojem vas posebno podsjećamo na važnost prevencije u borbi protiv raka dojke. Pozivamo...

S ananasom u borbu protiv celulita, saznali smo više o novom proizvodu na tržištu!

Za bromelin možda i niste čuli, ali kada čujete njegove benefite za vaš organizam, vjerujemo da ćete ga zavoljeti. Bromelin je enzim koji se...

PRATITE NAS...

22,125ObožavateljiLajkaj
7,910SljedbeniciSlijedi
20PretplatniciPretplatiti

NE PROPUSTITE

Imaju li Riječanke stila i čiji stil posebno voli otkriva najpoznatija riječka modna blogerica Ester Gallo

Ester Gallo (1962.) radi kao tajnica predstojnika Klinike za dentalnu medicinu u KBC - Rijeka. Njena velika strast je moda, te je ona danas...

Stilueta intervju: Tihana Stanić o odgovornom i kolegijalnom ponašanju u #ostanidoma okolnostima

Naša je današanja gošća Tihana Stanić, poduzetnica, vlasnica „Beauty Box studio ljepote“ koja se poput svih nas pronašla u novoj, izazovnoj situaciji. Nedavno je...

Riječka vizažistica Iva Berišić otkriva kako se našminkati u petnaest minuta!

Kako se našminkati u 15 minuta? Pitanje je koje često sebi postavimo kada negdje žurimo. Dovoljno je znati samo par malih trikova zbog kojih...