Dean Klemenc rođen je u Rijeci, osnovnu i srednju školu završio je također u Rijeci, a potom školovanje nastavlja u susjednoj Sloveniji, u Ljubljani. Prvo upisuje studij građevinarstva a potom i studij arhitekture na Ljubljanskom arhitektonskom fakultetu (Fakulteta za arhitekturo). Tijekom studija paralelno radi u nekoliko arhitektonskih i s arhitekturom povezanih ureda. Vrlo brzo po završetku studija vraća se u Rijeku te započinje svoju profesionalnu karijeru u arhitekturi. Nakon višegodišnje prakse, 2017 godine osniva vlastiti Superstroj studio u kojem profesionalno djeluje i danas. Sudjelovao je tijekom studija na nekoliko arhitektonskih natječaja te na Bienalu mladih umjetnika mediterana na izložbi u Skopju 2009. sa projektom reurbanizacije industrijske zone Mlake u Rijeci.
Više o Deanu i njegovom radu možemo saznati
Instagram: @suprstrojstudio
Kako je sve krenulo?
Cijela priča oko arhitekture je krenula relativno slučajno. Crtanje i skiciranje je od malih nogu bila zabava i svojevrsna opsesija, medij je uglavnom bio papir, ponekad i zid ili strop, a inspiracija uglavnom izmišljeni svjetovi iz SF stripova i filmova ili povijesne knjige i stripovi, koji su također bili svakodnevna „obveza“. Kasnije su se teme i mediji mijenjali, ali motivacija je ostala. S druge strane, potaknut uzorima iz obiteljskog okruženja koji su uglavnom bili inženjeri raznih struka znao sam da jednog dana želim nešto konstruirati i graditi, pa je tako još u srednjoj školi odluka pala na graditeljstvo i arhitekturu. Ali tu dilema nije bila riješena, paralelno sam otišao na prijemne ispite na oba fakulteta. Kako sam te godine dosta bolje prošao na upisu na građevinski (nije bilo uvjeta ha ha ha) proveo sam 1.godinu studija na građevinskom fakultetu u Ljubljani. Godinu kasnije prebacujem se na studij arhitekture koji za razliku od građevinskog fakulteta i završavam. Kako je studij odmicao paralelno sa radom u arhitektonskim uredima u Ljubljani počinje jačati interes i ozbiljnije promišljanje o temama prostorne problematike, urbanističkog razvoja grada i oblikovanja prostora. U tom periodu razmišljanja su mi uglavnom bila usredotočena na teme Rijeke koja se činila (i još uvijek je) odličan poligon za razvoj i napredak u načinu korištenja gradskog prostora i navikama ljudi. Tako je svojedobno i nastala ideja o izradi, te uz pomoć kolega Nike Keller i Emila Jurcana i napravljena studija re-urbanizacije industrijske zone Mlaka, kao svojevrsnog razvojnog poligona širenja centra grada.
Onda si osnovao vlastiti studio…
Ubrzo nakon toga uspio sam završiti i studij te se po povratku u Rijeku i zaposliti, te započeti stručni staž u studiju Dražul Glušica arhitekti. Nakon nekoliko godina, odlučio sam se na osnivanje vlastite samostalne prakse koja omogućuje individualniji pristup naručiteljima i projektima, koja rezultira i većom povezanosti i angažmanu na projektima. Također, prostori koji nas okružuju odnosno naš životni, radni i društveni prostor izrazito je bitan čimbenik naših svakodnevnih situacija i događanja, i to je tema koja jako utječe na naš razvoj i živote, kao i razvoj budućih generacija, te joj pokušavamo kroz naš rad pristupati sa posebnom pažnjom. Inspiracija uglavnom dolazi iz već postojećih situacija koje pokušavamo, kroz našu praksu iznova sagledavati iz drugih vremenskih, prostornih ali i tehnoloških perspektiva. To je naravno proces, koji ne nastaje unutar nekoliko sati ili dana, već je to uglavnom višetjedni ili višemjesečni rad na pojedinim projektima, koji najčešće omogućuje ogromnu širinu odabira oblikovnih elemenata i situacija, što cijeli proces čini zanimljivim. Osim toga, ono što također sam proces čini zanimljivim po mojem mišljenju, je potraga za nizom trenutaka inspiracije koji su potrebni da se zaista kvalitetan pomak i dogodi.
Svakako želja odnosno cilj naših projekata je ustrajanje na stvaranju ambijentalne i funkcionalne kvalitete novim (ili već postojećim) korisnicima prateći naravno tehnološke razvoje i zadane mogućnosti. Velika želja mi je, da Rijeka zaista u skoroj budućnosti, postane grad za testiranje novih prostornih mogućnosti, orijentiran razvoju i svojim građanima.
Potraga za kvalitetnim situacijama koje nas okružuju kao inspiracija za daljnji razvoj…
Pripremila: Maja Vizjak
Hvala Corto Maltese
Fotografija: Deny Balaban
