U Noći muzeja 26.1.2024. se otvara izložbe slika i stihoproza „ALKA” autorice Dijane Lukić u Relativnoj galeriji, Pomerio 18 koje će započeti u 19 sati.
Izložba ekspresivnog sadržaja sastoji se od 15-tak aktova i „stihoproza” koje literarno prate slike s temom balkanske ženske patnje. O ideji izložbe govorit će kustosica Matea Bakotić.
Na slikama su stvarne žene zrele dobi, 12 modela s kojima je autorica radila, koje simboliziraju žene s Balkana. Gledajući ukupnu emociju koja prodire iz slika, već na prvi pogled uočljiva je težina, nijemi ženski krik, vapaj do neba i iz neba, izraz patnje koja je univerzalno ženska tj. kako autorica kaže – balkanska. Ta se patnja generacijski prenosi – kolektivno kroz identifikacijske i kulturne obrasce, a individualno nasljeđivanjem po tzv. ženskoj lozi. Pritom autorica obrađuje vlastito obiteljsko iskustvo do u daleku prošlost, tvrdeći da je bol pretkinja nemoguće ne naslijediti, ako ona za života ili nakon njega nije iscijeljena, A nije mogla biti iscijeljena u datom vremenu, zbog uske svijesti starih patrijarhata.
Stoga ostaje energetski prisutna u vidu težine koja pritiska nasljednice po ženskoj liniji. Žene, prema ideji koju autorica ovdje i literarno obrađuje, ostaju trajno zarobljene u vlastitim bolima, dok se ne odrade rituali oslobođenja… kroz pripovijedanje, suosjećanje, zajedničko plakanje, pjevanje i ples, što žene svakako intuitivno i rade, sa svojim Tugama i Bugama, drugaricama po patnji i utjesi. Kroz bol se mora proći, direktno, ne zaobići, ne izbjeći, ne potisnuti, već protisnuti kroz svaku stanicu tijela. Tada ona odlazi i nastupa olakšanje, otvara se prostor za radost. Umjetnost je zasigurno jedan od najboljih alata, jer ispričati bol kistom i riječju oslobađajuće je iskustvo.
Ova izložba bavi se prije svega nesvjesnim, intuitivnim u žene. Kritičko promišljanje o društvenom kontekstu je dobrodošlo, ali nije odlučujuće za razrješenje neugodnih emocija kojima su obojeni životi. Postavlja se pitanje – može li se otpuštanjem tog balasta prestati prenositi nesvjesne obrasce na nove generacije žena, naših kćeri. Proces je dakako vrlo kompleksan, a izložba ukazuje na mogući način rada s emocijama kroz umjetnost.
Dijana Lukić dugi niz godina bavi se slikarstvom i pisanjem (dobitnica nagrade za najbolji dramski tekst na 59. FHKA 2018), kao i videom te kombinacijama razl. izričaja kroz umjetničke koncepte. Široj javnosti poznata je kao slikarica ljudi, psiholoških portreta, i grupa te slika s angažiranim porukama. Imala je niz samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a ovo je prvi put da se predstavlja izložbom aktova.
Izložba ostaje otvorena do 16.3.24, a može se razgledati u radnom vremenu Relativne galerije: ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak i petak 17-20 h i subotom 10-12 h.
Tekst, fotografije: PR
Prethodni tekst – Još jedno inozemno gostovanje riječkog Baleta: „Romeo i Julija“ u Švicarskoj
