SALLY

Mnogi misle kako je klasična glazba rezervirana isključivo za uski krug zahtjevne i naslušane publike. No klasična glazba, posebice opera, može biti itekako zanimljiva. Inovativnim pristupom, atraktivnim kostimima i scenografijom te izvedbama na jedinstvenim lokacijama, klasičnim djelima udahnjuje se nova snaga.

Upravo među takve primjere spadaju dva glazbena spektakla – Aida i Carmina Burana s kojim HNK Ivana pl. Zajca ovoga srpnja gostuje u pulskoj Areni.

ZTC

Zbog svoje teatralnosti i dekorativnosti, Verdijevo remek djelo Aida spada u prave vizualne poslastice. Dodamo li tome i priču koja uključuje rat dviju zemalja te svevremenske motive ljubavi prema pogrešnoj ženi, ljubomore i izdaje, dobivamo dramu koja se prati na rubovima stolica.

Pored vizualnog, zvučni doživljaj garantiraju izvedbe probranih izvođača koji su glasove kalili na brojnim svjetskim pozornicama.

Postavu Aide, 27. srpnja  predvodit će neka od najvećih imena hrvatske, europske i svjetske operne scene, redoviti gosti Metropolitan Opere u New Yorku, legendarne Scale u Milanu, Kraljevske Opere Covent Garden u Londonu, Bečke državne opere, ali i vodećih hrvatskih opernih kuća –  Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Rijeci: Kristina Kolar, Fabio Armiliato, Carlo Colombara, Dubravka Šeparović Mušović, Giorgio Surian, Luka Ortar, Anamarija Knego i Marko Fortunato, praćeni Orkestrom i zborom Opere te Baletom riječkog kazališta.

Originalno je Aida zamišljena kao opera kojom bi se otvorila operna kuća u Kairu 1871., a već je sam predložak oduševio Verdija koji je odmah vidio mogućnost ispreplitanja priča o patriotizmu, potlačenosti naroda, sukobu države i crkve te za njega najbolnija, zbog osobne tragedija, priča o odnosu kćeri i oca. Vrlo je pedantno proučio povijesne detalje i pazio na svaku sitnicu, od odjeće do uređenja prostora.

Sav se trud višestruko isplatio, Aida je odmah postala ogroman hit. Nakon izvedbe u Napulju, publika je Verdija trijumfalno nosila na rukama od kazališta do hotela u kojem je boravio, sve uz tisuće baklji i truba koje su pod njegovim prozorom potom izvele “Trijumfalni marš” iz II. čina. Čak i ako uopće niste upoznati s ovom operom, sigurno znate taj marš iz jedne posve druge situacije – često se koristi za bodrenje momčadi na nogometnim utakmicama.

Aida je ujedno i prva opera koju je Hollywood odlučio ekranizirati, te uz još dvije Verdijeve uspješnice, Traviatu i Rigoletto, spada u najizvođenije opere svih vremena. Svaka od navedenih izvede se diljem svijeta između 300 i 400 puta godišnje.

Baš poput Verdija, i Carl Orff je imao želju stvoriti djelo koje će prepoznati široka publika i u tome je više nego uspio. Carmina Burana postala je ne samo prepoznatljivo moderno djelo klasične glazbe proteklog stoljeća, već i uvjerljivo najizvođeniji zborski zapjev, sa spektakularnim uvodom “O Fortunata” koji je zbog svoje popularnosti praktički započeo vlastiti život mimo koncertnih hala, neovisno o cjelovitom djelu.

Jednostavne, ponavljajuće melodije i uporan ritam Carmine Burane pravi su odgovor svima koji klasiku doživljavaju kao dosadnu i monotonu. Nepogrešivi, fundamentalni glazbeni instinkt te  grandiozno otvaranje odmah hvataju slušatelje, potičući euforiju i osjećaj zajedništva te evociranje slavne prošlosti. Jednostavno, djelo koje malo koga ostavlja ravnodušnim.

Sve je to učinilo Carminu Buranu savršenim kandidatom za film i televiziju, najčešće kao pozadinsku glazbu za dramatične scene poput bitke Kralja Arthura u Excaliburu, ali našla je svoje mjesto i u popularnoj britanskoj reklami za Old Spice ranih 70-ih. Nadahnula je glazbu za Ratove zvijezda te cijeli niz glazbenika različitih žanrova, bilo za sempliranje u vlastitim pjesmama, bilo za otvaranje koncerata. Puff Daddy, Nas, Einsturzende Neubauten, Barbra Streisand, Charlotte Church, Therion… samo su neki s dugačke liste inspiriranih.

Tko bi rekao da će poezija o ljubavi, sudbini, požudi i ljepoti življenja, zapisana u 11. stoljeću od strane budućih njemačkih redovnika postati takav kulturni fenomen?!

Da je stvorio nešto veliko, Orff je shvatio odmah nakon frankfurtske premijere 1937., kada je navodno svom izdavaču rekao “Sve moje radove koje ste do sad, nažalost, objavili, možete slobodno uništiti, moj rad vrijedan skupljanja počinje s Carminom Buranom”.

Sumi Jo

Veličinu ovog djela u pulskom će amfitetaru 29. srpnja publici dočarati čak dvije stotine vrhunskih izvođača predvođenih opernom superzvijezdom okićenom prestižnom nagradom Grammy i nominiranom za Oscar – sopranisticom Sumi Jo. Pratit će je kontratenor Franko Klisović i bariton Robert Kolar, osnaženi pratnjom Orkestra i Opere HNK Ivana pl. Zajca, Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić iz Zagreba te dječjim zborovima Kap i Torretta.

Odlučite li se za Aidu, Carminu Buranu ili pak obje izvedbe, očekujte iskustvo koje ćete pamtiti cijeli život!

Ulaznice potražite u sustavu Eventima.

Foto: PR
Pripremila: Stilueta

ADVENT NA GRADINI