Menu
9

TOP 9 KULTURNIH ZNAMENITOSTI U HRVATSKOJ

Ljeto je doba putovanja u kojima većina uživa isključivo u jednostavnom izležavanju na plaži, dobroj knjizi, prejedanju i jedina im je briga njihova čaša koja uvijek mora biti polupuna, nikada poluprazna. Ljeto je doba optimizma, dobre energije, šumova mora i mirisa ribe, ali prije svega odmora. Ukoliko taj odmor predstavlja bilo kakav fizički napor, onda se on svodi na lude i beskrajne partyje ili na (za one malo starije) uživanje u kulturnim događanjima i znamenitostima gradova. Ovog puta, za nas kojima odmor, nije odmor ukoliko ne saznamo nešto novo što je već odavno staro, ali ima svevremensko kulturno i umjetničko značenje, sastavili smo TOP 9 KULTURNIH ZNAMENITOSTI U HRVATSKOJ:

  1. ARENA U PULI ili Amfiteatar (u narodu poznata i kaoDivić-grad) najveći je i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj. Uspoređujući ga s više od 200 rimskih amfiteatara, plašt pulskog amfiteatra s četiri stubišna tornja je najsačuvaniji i rijedak primjer jedinstvenih tehničkih i tehnoloških rješenja. Po veličini zauzima 6. mjesto među rimskim amfiteatrima na Svijetu te je jedini čija su sva tri rimska arhitektonska reda u potpunosti očuvana. Pulski se amfiteatar stavlja uz sam bok Coloseumu u Rimu, Areni u Veroni, amfiteatrima u PompejimaNimesu i Arlesu u Francuskoj i El Džemu u Tunisu. Iznenađujuće je da Arena kao neosporno kulturološko blago Hrvatske, ali i Svijeta još nije na Popisu svjetske baštine UNESCO-a. Ali, strpljen – spašen.IMG_3660
  2. DUBROVAČKE GRADSKE ZIDINE su sklop utvrda koje okružuju stari dio grada Dubrovnika. Građene su od  do 17. stoljeća za potrebe obrane. Duge su 1940 m, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, a prema moru 1,5-3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su kulama.
  3. CRKVA SVETOG DONATA U ZADRU (izvorno Sv. Trojstva) najvrijedniji je spomenik predromaničkog graditeljstva ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj i simbol grada Zadra, a zbog osebujnog oblika jedna od najznačajnijih takve vrste u Europi.  Po tipu gradnje slijedi oblike dvorskih crkava kružnog tlocrta od ranobizantskog do karolinškog razdoblja. Ipak, po svojoj gruboj monumentalnosti (visina 27, a širina 22 metra), neobičnom cilindričnom obliku i dvostrukum unutrašnjim prostorom ističe se originalnošću, bez nekih izravnih uzora. Prema predaji sagradio ju je zadarski biskup  Donat u 9. stoljeću.  IMG_4138
  4. GRADEC I KAPTOL – Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb. Godine  je Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom grad proglašava “slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebačkom”. Od 1242. do 1266. je grad utvrđen bedemima i kulama te se njegov oblik i raspored ulica do danas vrlo malo izmijenjen.IMG_7611
  5. ALEJA GLAGOLJAŠA jeturistička i kulturna znamenitost u sjevernoj Istri. Čini je serija od 11 spomenika postavljenih između istarskih gradića Roča i Huma, a u čast prvom slavenskom pismu glagoljici. Nalazi se duž ceste koja vodi od mjestašca Roča do najmanjeg grada na svijetu, Huma. Mjesto Roč je od 13. stoljeća bio snažno središte glagoljaške pismenosti i književnosti. Ukupna duljina aleje je sedam kilometara. Nastala je kao projekt Čakavskog sabora. Ideju je za nju dao hrvatski književnik Zvane Črnja, a osmislili su je kipar Želimir Janeš i profesor Josip Bratulić. Ona je spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu.
  1. TRSATSKA GRADINA Trsatska gradina je strateški izbočeni vidikovac na 138 metara visokom brijegu koji dominira Rijekom. Prvi se put spominje kao sjedište župe 1288. Na tom se mjestu od prapovijesti nalazila liburnijska osmatračnica odakle se kontrolirao put iz unutrašnjosti prema moru. Rimljanima je ta lokacija odlično poslužila u doba učvršćivanja obrambenog sustava, tzv. Liburnijskog limesa, kojemu je polazna točka bila Tarsatika, grad – utvrda, na mjestu današnjeg riječkog Starog grada. Kolosalan pogled na ostatke tog limesa na nasuprotnim brjegovima, Katarini i Kalvariji, kao i na cjelokupni prostor riječkog Starog grada, sveobuhvatno se pruža s platoa Trsatske gradine. Trsatska je gradina jedna od najstarijih fortifikacija u Hrvatskom primorju u kojoj su sačuvana obilježja ranosrednjovjekovne gradogradnje.IMG_0416
  2. DIOKLECIJANOVA PALAČA je antičkapalača cara Dioklecijana u Splitu. Oko  godine podigao ju je rimski car Dioklecijan i u njoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja (305.g) do smrti (316.g).Sagrađena je u uvali poluotoka 5 km jugozapadno od Salone, glavnoga grada provincije Dalmacije. Ostatci palače danas su dio povijesne jezgre grada Splita koja je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1979. godine.
  3. GALERIJA IVANA MEŠTROVIĆA U SPLITU je muzejska ustanova utemeljena  godine u palači Ivana Meštrovića koja je građena za stambeno-radne potrebe od 1931. do 1936. godine. Današnji fundus galerije čine ukupno 192 skulpture, 583 crteža, 4 slike, 291 arhitektonski nacrt iz razdoblja 1898. – 1961. godine.
  1. MUZEJ MIMARA nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetninaAnte Topića Mimare i njegove supruge Wiltrude Mimare koji je otvoren za javnost 1987. godine na Rooseveltovom trgu u Zagrebu. Ondje se nalazi više od 3.750 umjetnina velike raznolikosti i iznimne umjetničke vrijednosti, od antike i staroegipatskih predmeta do slika velikih majstora – Raffaella, VelasquezaRubensa i Rembrandta. Danas je Mimara glavni zagrebački muzej. Zbirka stakla izuzetna je cjelina umjetničkih vrijednosti staklarskog obrta. Kroz više od 300 izloženih primjeraka prati razvojni put o drevnog Egipta i Rimskog carstva do poznatih venecijanskih i drugih europskih radionica. Zbirka umjetnina Dalekog Istoka sadrži predmete od rijetkih materijala poput žada, laka i roga nosoroga. Muzej posjeduje bogatu stručnu knjižnicu s 5400 naslova. Stalni postav oblikovan kao kronološko nizanje povijesno-stilskih razdoblja.  14044981_10157257198275125_29408989_o

(izvor: wikipedia)

Foto: Ivor Mažar, Goran Kovačić

iva2

AUTOR: IVA PIGLIĆ LAZIĆ

“Izdala sam zbirku poezije na prvoj godini fakulteta i neke od tih pjesama su ušle u “Antologiju riječke poezije”. Uz studiranje radim kao voditelj i urednik na Riječkoj televiziji. Nakon završetka fakulteta, polazim školu kibernetike psihoterapije pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Međutim, vrlo brzo shvaćam da je ipak moja najveca strast knjiga i upisujem doktorski studij na temu rusko-hrvatske književnosti u Ljubljani. Tu moju opčinjenost ruskim realistima zadržala se u meni do dana današnjeg. Autor sam putopisa koji su izlazili u Novom listu i Glasu Istre, autor sam mnogih modnih članaka, a vrlo simpatičan je bio i ciklus kolumni na portalu Extravagant.”

Vaše mišljenje nam je bitno!