SALLY

Mali jezični savjetnik za bolju poslovnu komunikaciju autorice Marijete Matijaš – profesorice hrvatskog jezika i književnosti, lektorice i poslovne savjetnice je knjiga, odnosno priručnik namijenjen prije svega poduzetnicima i obrtnicima, ali i svim osobama koje žele poboljšati svoje komunikacijske vještine u poslovnom okruženju. Knjiga govori o najčešćim pogreškama koje se događaju u poslovnoj komunikaciji, poslovnom pismu, e-komunikaciji, popisu čestih poslovnih kratica te raznim savjetima na jednostavan način približavaju čitatelju jezična pravila koje se odnose na poboljšanje poslovne komunikacije.

Već znamo čime se bavite, ali možete li nam reći nešto o sebi kako bi vas naši čitatelji bolje upoznali?

ZTC

U duši sam novinarka, iako sam se tim poslom prestala baviti 2012. godine. No, istraživački duh i ljubav prema pisanju nikad me nisu napustili, samo sam ih usmjerila prema izdavaštvu, uredništvu i pisanju knjiga. U poduzetništvo sam ušla 2014. godine sa željom da radim za sebe, priskrbljujem sebi plaću i ne ovisim više o poslodavcu. Iako je svaki početak težak, sama pomisao da radim to što volim, sama si određujem radno vrijeme, zadatke, aktivnosti i k tome da sam odgovorna za svoju plaću, bili su jači od svih „porođajnih muka“ koje poduzetnik nerijetko iskusi na svom putu. Usmjerila sam se prema trima aktivnostima koje volim – pisanju, poučavanju i stvaranju i sretna sam što upravo od njih mogu živjeti. Mnogi su prepoznali moju temeljitost u radu, odgovornost prema poslu i zadacima i zahvalna sam im na suradnji i preporukama koje me vode prema novim aktivnostima u kojima uživam. Među njima je svakako suradnja s autorima na njihovim rukopisima koje, baš kao Pepeljugu, pripremamo za „bal“ – poseban trenutak kada će biti predstavljeni svijetu, dotjerujemo ih i uređujemo te u suradnji s grafičkim urednicima „odijevamo“ u predivne „haljine“ – korice koje će plijeniti pažnju s polica i izloga.

Napisali ste Mali jezični savjetnik za bolju poslovnu komunikaciju, odakle ideja za knjigu?

S obzirom na to da se bavim lekturom, često sam dobivala upite „piše li se ovako ili onako“. Kako osobama koje nisu jezične struke informaciju nije lako pronaći, pa čak ni snaći se u brojnim pravopisima koji su nam na raspolaganju, a koji također vrlo često donose dvojna rješenja nekih jezičnih nedoumica, bila mi je želja na jednom mjestu prikupiti one jezične nedoumice koje mnogima zagorčavaju život i na jasan, sažet i razumljiv način objasniti kako zapravo treba pisati. Krenula sam od popisa najčešćih jezičnih pogrešaka, a rezultat je bila opsežna knjiga na 245 stranica pod nazivom Poslovna komunikacija u praksi koja osim jezičnog savjetnika objavljenog u knjizi Mali jezični savjetnik za bolju poslovnu komunikaciju sadrži više od 30 predložaka pisane poslovne komunikacije, opisa i savjeta kako ih pisati te na što sve valja obratiti pažnju. Za potrebe te knjige proučila sam nemali broj zakona i pripremala sam ju dvije godine, no za sada je još uvijek u rukopisu, a objavljen je tek jedan njezin dio – jezični savjetnik koji, kako vidimo, može savršeno funkcionirati kao zasebna knjiga.

Koje su najčešće pogreške koje se događaju u poslovnoj komunikaciji?

U poslovnoj komunikaciji prevladava administrativni stil kojem su glavne odlike ekonomičnost, jezgrovitost, jednostavnost, razumljivost. S tim u skladu poslovna komunikacija obiluje tzv. šprancama odnosno obrascima. Izuzetno karakteristično za poslovnu komunikaciju, a u potpunoj suprotnosti s njezinim načelima jesu pleonazmi ili nepotrebno gomilanje izraza. Primjere poput no, međutim ili kako i na koji način ili izvršiti narudžbu čut ćete ili pročitati barem jednom dnevno. Tu su i „standardne“ pogreške: s/sa; gdje, kamo, kuda; ije/je; sljedeći/slijedeći, a sve su češće nestandardne kratice poput lp za lijep pozdrav, np za nemam pojma ili nema problema, cj za cijena i sl. koje su nam stigle iz razgovornog stila gdje još uvijek mogu funkcionirati, no u poslovnoj komunikaciji mogu izazvati brojne neugodnosti, probleme i pogreške.

Danas je tehnologija sve više zastupljena u svemu pa tako i u poslu, koliko je važna e-komunikacija kojom će se ostvariti dobar dojam bez onog prvog susreta uživo?

Danas gotovo da nema poduzetnika koji se ne služi barem nekim oblikom digitalne pisane komunikacije (SMS, Viber, e-pošta, društvene mreže). Među njima ističe se komunikacija e-poštom jer „trpi“ dužu korespondenciju u odnosu na primjerice komunikaciju SMS-om. Nerijetko prvi kontakt s drugom osobom ostvarujemo upravo e-porukom.

Znamo da je prvi dojam i najvažniji jer se upravo na njemu gradi ili ne gradi daljnja suradnja. U usmenoj komunikaciji stvara se na temelju izgleda, ponašanja, boje glasa i neverbalne komunikacije. U pisanoj komunikaciji stvara se na temelju izgleda, sadržaja i pismenosti teksta. Stoga, kako bi se ta suradnja ipak ostvarila, e-poruka mora biti jasna, nedvosmislena, uredna, pravopisno i gramatički pravilno napisana te mora imati svoj početak, sredinu i kraj.

Koliko je bitno ostaviti dobar prvi dojam pri prvom poslovnom susretu?

Poanta svake komunikacije je uspješan prijenos poruke, a uspješan će biti ako je druga osoba shvatila što smo joj htjeli reći. No, u poslovanju samo to nije dovoljno, već važan je i dojam koji ostavljamo jer se upravo na temelju njega gradi potencijalna suradnja. Iz jedne e-poruke može se puno toga iščitati: je li osoba e-poruku pisala u žurbi ili je imala dovoljno vremena da smisli i napiše jasne i pune rečenice, koliko je informatički pismena, služi li se dobro jezikom na kojem piše, kakva je njezina pismenost, kakav odnos ima prema sugovorniku odnosno mari li za to hoće li njezinu poruku moći pročitati i shvatiti, piše li poruku pod dojmom, pod navalom određenih emocija i dr. Prvi dojam stvaramo unutar 7 do 30 sekundi. Kada razgovaramo s osobom uživo ili telefonom ili na daljinu koristeći videovezu, u komunikaciju je uključen i neverbalni dio koji nam pomaže da stvorimo objektivniji dojam o drugoj osobi, no kada imamo samo slova na ekranu, čitajući ih često pod utjecajem vlastitih stanja i emocija, nerijetko možemo steći i krivi dojam o osobi. Stoga, kad pišete e-poruku, budite što obzirniji prema čitatelju, pišite jasno, razumljivo, uredno, a kada čitate nečiju e-poruku, budite svjesni drugih informacija koje su bitne za razumijevanje konteksta sadržaja poruke, a koje biste u komunikaciji uživo dobili neverbalnim putem.

Jeste li se i vi nekada sami vodili svojim savjetima iz knjige?

S obzirom na to da knjiga prvenstveno sadrži jezične savjete iz pravopisa, gramatika, drugih jezičnih savjetnika i stručnih članaka jezikoslovaca i dr. stručnih izvora, no pojašnjene jezikom koji razumiju i osobe nejezične struke te koncipirane na pregledan način, mogu reći da ih se svakodnevno pridržavam, što prilikom lektoriranja tekstova, što općenito u komunikaciji.

Koje ste povratne informacije dobili o svojoj knjizi, koliko vam pozitivan feedback znači?

Iako sam se dugo borila sama sa sobom i odgađala objavljivanje knjige zbog straha kako će biti prihvaćena i hoće li se uopće prodavati (znamo da danas stručna literatura nije baš najpopularnija na tržištu), iznenadilo me što se knjiga jako dobro prodaje i što su mi mnogi rekli da im je baš jedan takav sažet priručnik trebao. U niti godinu dana prodana je gotovo sva naklada od 400 komada, od prije nepunih mjesec dana knjiga je dostupna i na policama knjižare Menart u Zagrebu, a i mnoge su knjižnice (i gradske i školske) opremile svoju knjižnu građu ovim priručnikom što me izuzetno veseli jer znamo da si danas, nažalost, ne može baš svatko priuštiti knjigu. Ono što me posebno obradovalo jest uvrštavanje ovog priručnika u popis izborne literature jednog kolegija na Filozofskom fakultetu u Rijeci – fakultetu na kojem sam usvajala ta znanja pretočena u knjigu, a vjerujem da će doći trenutak kada ću knjigu predstaviti riječkim studentima i svojim dragim profesorima. Sve to, a i povratni komentari kupaca koji redovito pristižu, daje mi snagu i volju da nastavim u tom smjeru jer u pripremi imam još dva naslova koji će, nadam se, ove godine biti objavljeni, te još tri koje planiram objaviti u narednim godinama.

Kakav je osjećaj kada znate da ste nekome pomogli svojim savjetima?

Osjećaj je, naravno, jako lijep jer znamo koliko je naš jezik kompliciran, a pravila su još kompliciranija. Osoba koja nije jezične struke vrlo često ima problema s razumijevanjem pravila napisanih u pravopisu pa ih, naravno, ne može ni primijeniti u praksi. Mišljenja sam da se puno toga može pojednostaviti, odnosno reći na jednostavniji način, pojasniti. Upravo su mi na tome najviše zahvaljivali, kao i na činjenici da je ovaj jezični savjetnik primarno usmjeren prema poslovnoj komunikaciji što znači da sadrži upravo one savjete koji su u poslovnoj komunikaciji svakodnevno potrebni, a znamo koliko nam je dan užurban i prepun aktivnosti te nemamo vremena pola sata tražiti u pravopisu ili kojem drugom općem jezičnom savjetniku rješenje za jednu jezičnu nedoumicu. Drago mi je da sam ovom knjigom ljudima pomogla da poboljšaju svoju poslovnu komunikaciju, i općenito svakodnevnu komunikaciju jer su mnogi savjeti primjenjivi i u drugim aspektima života, te da ostvare bolji dojam i na jasan i razumljiv način prenesu svoju poruku.

Imate li u planu nastaviti pisati, za koje teme smatrate da bi bile pogodne za iduću knjigu?

Osim spomenute Poslovne komunikacije u praksi koja je još u rukopisu jer iziskuje poveće financijsko ulaganje, u pripremi je knjiga koja se bavi javnim nastupom Abeceda javnog nastupa te priručnik Od rukopisa do čitatelja koji obrađuje proces izdavanja knjige, promocije i prodaje. Ova dva naslova trebala bi ugledati svjetlo dana tijekom ove godine, štoviše nadam se do kraja ljeta, a u idućoj godini u planu je objaviti priručnik o komunikaciji s medijima u kojem čitatelje upoznajem s načinom funkcioniranja medija, organizacijom konferencija za medije, gostovanjem u medijima, intervjuima i sl. U pripremi imam i knjigu na engleskom jeziku o čarima i izazovima poduzetništva, a već duže vrijeme želja mi je objaviti priručnik kako biti dobar novinar na kojem sam počela raditi prije desetak godina. Sve knjige temeljene su na istraživačkom radu, stručnim i znanstvenim informacijama, zakonima, regulativama, ali i praksi i iskustvu koje imam za sobom kako na lingvističkom području, tako i u izdavaštvo i novinarstvu.

Za kraj možete li uputiti našim čitateljima nekoliko riječi na što moraju najviše pripaziti kod poslovnog komuniciranja?

Poruku ne prenosimo zbog sebe, samo da nešto kažemo, samo da to nešto izbacimo iz sebe. Poruku prenosimo zbog toga što želimo drugu osobu upoznati s nekim, za nju možda, novim informacijama. Upravo je to poanta komuniciranja pa u skladu s time valja poruku prenijeti jasno, nedvosmisleno, razumljivo. Uvijek budite usmjereni na drugu osobu, uzmite u obzir kontekst u kojem se nalazi odnosno u kojem se komunikacija ostvaraje, poruku koju prenosite te način na koji ju prenosite. Ako je poruka izuzetno važna, provjerite je li ju druga osoba dobro razumjela. Pogrešno napisana ili pogrešno protumačena informacija u poslovanju može imati vrlo teške posljedice – od kazni i financijskih gubitaka, do gubitka partnera, radnika i stvaranja lošeg imidža u javnosti. U praksi ćemo pronaći primjere za svaku nabrojenu posljedicu stoga nadam se da će Mali jezični savjetnik za bolju poslovnu komunikaciju i osvještavanje o važnosti pravilnog komuniciranja čime se bavimo na predavanjima barem donekle pomoći svima koji čitaju ovaj intervju kako se ne bi našli u problemima zbog pogrešaka u komuniciranju.

Pripremila: Stilueta
Foto: Sara Šijan

ADVENT NA GRADINI