skip to Main Content
MENU
Ana Šerić: “Na ovaj ili onaj način, svatko zna, može i želi  uživati u umjetnosti!”
ANA ŠERIĆ

Ana Šerić: “Na ovaj ili onaj način, svatko zna, može i želi uživati u umjetnosti!”

Jeste li se ikada zapitali koje su granice umjetnosti, odnosno postoje li one uopće? Što čini jedan predmet umjetničkim djelom, a što uporabnim predmetom? Ana Šerić, spojila je profesionalnu ljubav prema umjetnosti i pretočila je u jedan, vjerujem svima omiljen medij – hranu. Nakon nekoliko projekata razvio se brend BITE ART, koncept koji nas izaziva da zagrizemo u umjetnost, obratimo pažnju, proučimo i doznamo nešto više. Briljantan proizvod od početne ideje do završne izvedbe, spaja slasne paprenjake s djelima velikana hrvatskog slikarstva. Uživajte u intervjuu i predivnim fotografijama koje govore tisuću riječi…

Vrlo zanimljivi projekt, još zanimljivijeg imena. Tko se krije iza brenda BITE ART I radi li se zbilja o „jestivoj umjetnosti“ kako samo naziv upućuje? 


BITE ART je poklon/suvenir, ali osim toga i društveno angažirani projekt. Zapravo se radi o konceptu koji propituje odnos umjetnosti i publike. Izaziva da se zagrize mali komadić umjetnosti u obliku keksića/paprenjaka s jestivom reprodukcijom umjetničkog djela, ali istodobno izaziva da se zagrize u umjetnost, obrati pažnju, prouči, sazna nešto više.. BITE ART je autorski projekt Ane Šerić. Za vizualni identitet i branding pobrinula se genijalna ekipa iz Design Bureau Izvorka Jurić, recepturu za paprenjake radile su Dubravka Novotni i Lidija Drobac s Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, a keksiće izrađuje Franja catering…

Otkrijte nam nešto više o sebi. Kako se započela vaša kreativna priča i odakle ideja?

BITE ART je nastao kao dio mog umjetničkog projekta „Edible art“. Radilo se o više radova koji su redom bili jestivi kao što i samo ime kaže, a izlagala sam ih u različitim kontekstima. Sve je počelo prije 7 godina na prvom ArtOmatu gdje sam posjetiteljima ponudila predimenzionirane božićne kolače na kojima su se nalazile jestive reprodukcije radova suvremenih umjetnika. Tu je zapravo počela igra s propitivanjem što je i za koga je umjetnost i pokušajem da se umjetnost približi široj publici. Nudila sam ljudima da jedu umjetnička djela i tako „konzumiraju umjetnost“. Nakon Artomata došao je projekt „Neka jedu kolače“ tu sam na otvaranjima izložbi pojedinih autora ili grupa u HDLU-u radila svojevrsni „umjetnički catering“. Moji kolači bili su reakcija na rad određenog autora. Tomislav Brajnović izlagao je svoje radove koji su bili uglavnom tekstualni, pa sam za njegovo otvaranje dala izraditi kineske fortune cookies s njegovim tekstovima, Akiko Sato izložila je veliku pticu načinjenu od lišća, na njenom otvaranju posjetitelji su konzumirali mini muffine s čokoladnim lišćem itd. Na skupnoj izložbi „Važno je zvati se Ana“ izložila sam tortu na kojoj je pisalo „Tko umjetnost radi ne boji se gladi“. Na otvaranju se posjetiteljima dijelila torta, a cijeli je događaj fotografiran. Na kraju samog otvaranja ostao je prazan pladanj iznad kojeg su na zid stavljene polaroid fotografije ljudi koji su jeli tortu, kao materijalni dokaz da su ljudi konzumirali rad. Rad se zvao „Konzumirajte umjetnost“. Iz takvih je radova proizašao BITE AR prije četiri godine.

HRVOJE MAJER

Vaši kolačići prava su umjetnička djela. Pršte veselim ilustracijama, bojama, emocijama i detaljima. Kako ste odabirali umjetnike za suradnju? Čije sve keksiće možemo okusiti?


Za djela na paprenjacima zaslužni su umjetnici s kojima surađujem. To su redom mladi i uspješni autori Ana Kolega, OKO, Hrvoje Majer i Marko Tadić i dva doajena hrvatskog slikarstva Vlaho Bukovac i Ivan Rabuzin. Kod odabira sam se vodila time da cijenim rad pojedinog autora i da smatram da s obzirom na dosadašnje djelovanje predstavlja zanimljivu pojavu u umjetnosti koju je vrijedno naglasiti, promovirati i koju treba predstaviti kao „hrvatski brend“.

Ovi uspješni mladi ljudi izlagali su u najvećim svjetskim muzejima, bili dio najvažnijih svjetskih događanja no često za to zna samo uzak krug ljudi koji se bave umjetnošću. Ja to želim pokazati širem krugu. „Pogledajte što imamo ovdje“

HRVOJE MAJER, ANA ŠERIĆ

UMJETNIK HRVOJE MAJER

Kako izgleda proces izrade jednog oslikanog keksića? Predosjećamo da ste na samome početku naišli na brojne poteškoće. Proizvod je u potpunosti autohton zar ne?

Proizvod je u potpunosti autohton. Koliko je meni poznato ne postoji ništa slično. Keksići se peku u specijalno izrađenim kalupima, a za njihov savršeni izgled zaslužne su vješte ruke slastičarke Željke. Proces i sam postupak zapravo su vrlo jednostavni. Najveći je izazov na početku bilo osmisliti kako treba izgledati kalup, te odrediti veličinu keksića koji nije smio biti premalen jer se u tom slučaju reprodukcije ne bi dobro vidjelo, no ni prevelik jer je bilo važno da kod konzumacije imate osjećaj da jedete keksić, a ne ploču sa slikom.

Osim odličnog poklona, vaše kutije s keksima su i izvrsna uspomena i suvenir. Kako vi gledate na svoj proizvod? Koja je njegove ishodišna namjena?

BITE ART je osim suvenira reprezentativan poslovni poklon koji osim što izgleda elegantno i zanimljiv je, priča cijelu jednu priču o umjetnosti. Od izazova da kušamo umjetnost do informacija o autoru i cijelom projektu. Za sada se pokazalo da izvrsno prolazi u poslovnim i privatnim krugovima, a mi smo sigurni da ga se nitko tko ga odnese kao poklon izvan granica Hrvatske neće posramiti. Osim što izgleda lijepo i elegantno, potiče na promišljanje mislim da je to kvaliteta BITE ARTa.

Danas umjetnost susrećemo u najrazličitijim formama. Što za vas predstavlja umjetnost? Gdje su njezine granice, postoje li uopće?

Za vrijeme studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu moj je mentor bio naš veliki umjetnik Ivan Ladislav Galeta. Studirajući u klasi „Multimediji“ Galeta nas je učio upravo to da umjetnost dolazi u najrazličitijim formama. Jedno je tema odnosno motiv, a sasvim druga stvar medij u kojem će se netko izraziti. I sam je radio svoje radove u različitim formama, od videa do poljoprivrede. Ne znam, je li to direktna posljedica takvog načina razmišljanja, ali jestiva umjetnost i propitivanje toga što je umjetnost općenito vrlo vjerojatno jest. Ipak jedna od stvari u kojima se nisam slagala s mentorom je što je on smatrao da je umjetnik jednako uspješan kao umjetnik bez obzira vidi li netko to što on stvara ili ne, dok sam ja oduvijek smatrala da je umjetnost za ljude i da kao takva mora biti vidljiva, eksponirana publici. Na ovaj ili onaj način, svatko zna, može, želi i zaslužuje u krajnjem slučaju uživati u umjetnosti.

Uz jestivi paprenjak dolazi i interaktivna ambalaža, što je vjerojatno jedan od najzanimljivijih aduta vašeg proizvoda. Otkrijte nam nešto više…

Stvar je zapravo vrlo jednostavna, najčešća reakcija ljudi na paprenjake je „Ali prelijepi su da bi ih pojeli“, kada malo bolje promotrite, shvatit ćete da nisu sami paprenjaci ti koji su prekrasni već reprodukcija umjetničkog djela. Umjetnost dakle. Pa izradom kutije koja se transformira u nešto što ćete i naknadno moći promatrati i uživati u umjetnosti u konačnici će vas ponukati da ipak pojedete i kušate i paprenjak. Osim što se radi o svojevrsnom malom izazovu, na taj ćete način biti sigurni da nećete pojesti svu umjetnost već će vam nešto i ostati 😉

Za kraj, ako se poželimo „zasladiti dozom umjetnosti“, gdje vas možemo pronaći?

Ako to poželite BITE ART možete naručiti putem Facebook stranice. Dostavljamo po cijeloj Hrvatskoj. Ako ste skloniji kupovini „offline“ BITE ART možete pronaći u zagrebačkim dućanima „Take me home“ i „Amelie“ u Jurišićevoj 28 i u Modernoj galeriji. U Rovinju u Hotelu Lone „Prostor“ shop, u „Life according to Kawa“ u Dubrovniku, u Kući Bukovac u Cavtatu itd.

BITE ART

Pripremila: Katja Grubiša

Photo: BITE ART

Vaši komentari
Back To Top